Među 22 Fusarium kompleksa vrsta (KV), koji su uglavnom patogeni na biljkama, 10 KV je povezano s fuzariozama u ljudi. Među njima dominiraju F. solani, F. oxysporum i F. fujikuroi KV. Većina istraživanja pokazuje da fuzarije imaju intrinzičnu rezistenciju na antimikotike. Čimbenici virulencije fuzarioza u ljudi za sada su nepoznati. Fusarium vrste posjeduju skupine gena za biosintezu sekundarnih metabolita (ekstrolita) uključujući i mikotoksine, koji su čimbenici virulencije u biljkama. Međutim, uloga mikotoksina u virulenciji kod ljudi je nerazjašnjena. Ciljevi predloženog projekta su: 1) prikupljanje okolišnih (žitarice) i kliničkih (različiti tipovi fuzarioza) sojeva fuzarija i njihova detekcija do razine vrste korištenjem biološko-molekularnih metoda; 2) određivanje rezistencije na antimikotike u kliničkoj primijeni, u okolišnih i kliničkih sojeva fuzarija korištenjem CLSI (Clinical and Laboratory Standards Institute) protokola; 3) proteomska karakterizacija (proteomska analizu pomoću nano-LC u sprezi s spektrometrom masa TripleTOF 6600+, MALDI-TOF/MS analiza) fuzarija primjenom in vitro (podloge za uzgoj i identifikaciju) versus ex vivo (simulacija fizioloških uvjeta podlogama i temperaturom) uvjeta kako bi se odredila ekspresija virulentnih proteina, proteina vezanih za rezistenciju na antimikotike i enzima za proizvodnju ekstrolita; 4) ekstrolitska karakterizacija (LC-MS/MS analize) fuzarija uzgojenih in vitro u odnosu na ex vivo uvjete. Rezultati će pridonijet otkrivanju čimbenika virulencije u patogenezi fuzarioze koji bi mogli biti nova meta za razvoj antimikotika. Analiza ekstrolitskog profila fuzarija in vitro i ex vivo dopunit će proteomsku karakterizaciju, što će pridonijeti rasvjetljavanju uloge ekstrolita u virulenciji tijekom fuzarioze. Rezultati projekta omogućiti će kreiranje proteomske knjižnice fuzarija uzgojenih u in vitro i ex vivo uvjetima što bi moglo pridonijeti boljoj diferencijaciji vrsta unutar fuzarijskih KV, a time i dijagnostici i terapiji fuzarijskih mikoza.