Plijesni imaju veliki utjecaj na biodegredaciju kulturne baštine upravo zbog njihove sposobnosti da se prilagode na različite uvjete, mogu uzrokovat propadanje različitih kulturnih artefakata (slike, tektil, papir, pergament, koža). Godišnji novčani gubitci zbog napada plijesni na nehranidbene materijale procjenjuju se na 40 milijardi američih dolara, međutim gubitak na razini kulturne i povijesne važnosti je neprocjenjiv. Gama zračenje se pokazalo kao jedna od najučinkovitijih i najprihvatljivijih metoda dekontaminacije materijala. Jedan od ciljeva ovog rada bio je analizirati prirodnu mikobiotu na papiru i platnu. Drugi cilj bio je ispitati utjecaj gama zračenja na preživljenje prirodne mikobiote i tri namjerno inokulirane vrste plijesni. Papir i platno su inokulirani sa sporama plijesni Aspergillus jensenii, Cladosporium sphaerospermum i Trichoderma harzianum. Uzorci su ozračeni sa dozom gama zračenja od 20 kGy koristeći dvije brzine doze zračenja, 0,1 Gy/s i 9,8 Gy/s. Mikrobiološka analiza je provedena 0, 7, 14 i 28 dana nakon tretmana. Iz rezultata je vidiljivo kako su kvasci, Cladosporium spp. i Penicillium spp. najotpornije vrste među prirodnom mikobiotom. Energija gama zračenja s dozom od 20 kGy bila je dovoljna za dekontaminaciju vrsta Aspergillus jensenii i Trichoderma harzianum, neovisno o brzini doze zračenja. Samo u uzorcima ozračenim većom brzinom doze zračenja nije došlo do porasta vrste Cladosporium sphaerospermum što upućuje na to da je za potpunu inaktivaciju C. spaherospermum potrebna veća brzina doze zračenja. Potrebna je detaljnija analiza prirodne mikobiote na papiru i platnu te utjecaja gama zračenja na istu.