Neautomatizirano postupanje s hemolitičnim uzorcima nije standardizirano i dovodi do laboratorijskih pogrešaka koje mogu ugroziti sigurnost bolesnika. Cilj istraživanja bio je procijeniti rizik i ostale posljedice za bolesnika uzrokovane laboratorijskim pogreškama koje nastaju zbog neautomatiziranog postupanja s hemolitičnim uzorcima. Retrospektivnom analizom iz laboratorijskog informacijskog sustava prikupljeni su zadani testovi i izdani rezultati za sve uzorke prikupljene u periodu od tjedan dana. Za 25 hitnih pretraga utvrđen je ispravan način postupanja s rezultatima iz uzoraka kojima je vizualno procijenjen stupanj hemolize. Procjena rizika načinjena je prema standardu ISO 14971 s 5 kategorija rizika i učestalosti. U navedenom razdoblju u hitni laboratorij zaprimljeno je 495 (15,5%) hemolitičnih uzoraka. 102 (20,6%) nalaza dobivena iz hemolitičnih uzoraka je imalo napomenu o hemolizi. 31% (N=780) rezultata je pogrešno izdano, što je 4,8% od ukupno zatraženih pretraga u tom razdoblju. 67% rezultata je bilo izdano unatoč značajnom utjecaju hemolize na rezultat dok je 33% bilo nepotrebno odbijenih. Pretrage u kategoriji s najvećom kombinacijom učestalosti i rizika bile su troponin T, kalij i ukupni bilirubin. Neautomatizirano postupanje s hemolitičnim uzorcima dovodi do rizika od pogrešnog izdavanja rezultata za troponin T, kalij i ukupni bilirubin što može bitno utjecati na kliničku odluku i ishod liječenja. Osim toga, dovodi do nepotrebnog odbijanja rezultata na koje hemoliza ne utječe čime vodi ponovljenom vađenju krvi i nepotrebnom povećanju troškova.