Cilj istraživanja bio je utvrditi učestalost korištenja pripravaka za samoliječenje te postoje li možda razlike među pojedinim skupinama pacijenata (između pacijenata iz urbanog i ruralnog područja, pacijenata s kroničnim i akutnim bolestima). Ispitanici u ovom istraživanju bili su pacijenti koji su pohodili ljekarne tijekom ispitivanja od 24. ožujka do 7. listopada 2014. godine. Kriterij za uključivanje u istraživanje bio je da ispitanik podigne jedan lijek i da istodobno kupi jedan pripravak za samoliječenje, a kriterij za isključivanje bio je da kupi samo pripravak za samoliječenje ili da druga osoba umjesto njega podigne lijek i kupi mu pripravak za samoliječenje. U istraživanju je sudjelovalo 237 ispitanika prosječne dobi od 61 godinu (4 - 94 godine), većinom žena (75,3 %), od čega je 76,8 % ispitanika bilo iz Zagreba. Od kroničnih bolesti bolovalo je 85,2 % ispitanika. Jedan pripravak za samoliječenje kupilo je 86,9 % ispitanika. Od tih ispitanika njih 67 % najčešće kupuje bezreceptne lijekove (acetilsalicilnu kiselinu od 100 mg).Istodobno je više vrsta pripravaka za samoliječenje kupilo 13,1 % ispitanika, njih 42 % kupilo je acetilsalicilnu kiselinu od 100 mg (B01AC) uz još jedan pripravak za samoliječenje, najčešće dodatak prehrani s učinkom na probavni sustav. Acetilsalicilna kiselina u dozi od 100 mg za prevenciju neželjenih kardiovaskularnih događaja najzastupljeniji je bezreceptni lijek u ovom istraživanju. Dodatke prehrani kupilo je 15 % ispitanika. Kao osnovni motiv za korištenje pripravaka za samoliječenje 27,9 % ispitanika istaknulo je dobra prethodna iskustva s tim pripravcima. Liječnik 40,3 % i ljekarnik 29,2 % osobe su čije savjete ispitanici najviše slijede pri odabiru pripravaka za samoliječenje, no tijekom njihova korištenja u najvećoj se mjeri savjetuju s liječnicima 35,4 %, dok se s ljekarnikom savjetuje samo njih 11,7 %.