UVOD. Klinička opažanja ukazuju na moguće antinociceptivno djelovanje botulinum toksina tipa A (BT-A) u različitih bolnih stanja. Hipoteza ove disertacije je da BT-A ima antinociceptivno djelovanje koje uključuje interferenciju s procesima središnje senzitizacije. Ciljevi su bili: provjeriti postavljenu hipotezu, ispitati djelovanje BT-A na različite vrste eksperimentalne boli te istražiti protuupalno djelovanje. MATERIJALI I METODE. Ispitivanja su se provodila na mužjacima štakora soja Wistar. BT-A je primijenjen subkutano (u šapu štakora), intratekalno i intraneuronalno (u n. ishiadicus). Antinociceptivno djelovanje je ispitivano na eksperimentalnim modelima nociceptivne, upalne i neuropatske boli. Istraživano je djelovanje BT-A na upalni edem i ekstravazaciju proteina pri upali. Na modelu kronične mišićne hiperalgezije, ispitivano je djelovanje BT-A na sekundarnu bilateralnu hiperalgeziju. Istraživan je utjecaj inhibicije aksonalnog transporta kolhicinom i distalnom transekcijom n. ishiadicusa na djelovanje BT-A. Western blot metoda i imunohistokemija korištene su s ciljem detekcije toksina u n. ishiadicusu i senzornim ganglijima. REZULTATI. BT-A je smanjio upalnu i neuropatsku bol, dok na nociceptivnu bol nije utjecao. BT-A nije utjecao na edem, niti na ekstravazaciju proteina pri upali. BT-A je spriječio nastanak, i smanjio sekundarnu bilateralnu mehaničku hiperalgeziju. Inhibicija aksonalnog transporta kolhicinom spriječila je djelovanje subkutano primijenjenog BT-A, dok transekcija n.ishiadicusa distalno od mjesta intraneuronalnog injiciranja BT-A nije utjecala na njegovo djelovanje na kontralateralnu bol. Preliminarni rezultati imunohistokemije i Western blot metode ukazuju na moguću nazočnost kratkog lanca toksina u n. ishiadicusu i senzornim ganglijima. ZAKLJUČAK: Rezultati ove disertacije ukazuju na moguće nove primjene BT-A u liječenju bolnih neuropatija. Oni sugeriraju da antinociceptivno djelovanje BT-A uključuje interferenciju s mehanizmima središnje senzitizacije.