Sažetak | Industrijalizacija jest važan korak u razvoju društva, ali ona za sobom ostavlja negativne posljedice na kvalitetu okoliša. Prekomjernim iskorištavanjem prirodnih resursa,
prvenstveno sagorijevanjem fosilnih goriva te dohranjivanjem poljoprivrednog zemljišta, s
ciljem ostvarenja što većeg prinosa, u okoliš se ispuštaju štetne tvari, koje mogu narušiti
kvalitetu tla, vode i zraka. Ovisno o stupnju razvoja države, moguće su razlike u kvaliteti
okoliša.
Kako bi se istražila povezanost razvoja društva i kvalitete okoliša, provedena je analiza panel podataka na uzorku od 127 zemalja u razdoblju između 1990. i 2014. godine.
Indeks zaštićenih vrsta, količina emitiranog metana te količina upotrijebljenog dušičnog
gnojiva odabrani su kao pokazatelji kvalitete okoliša, ujedno i zavisne varijable, dok su za
nezavisne varijable odabrani pokazatelji ljudskog razvoja poput indeksa ljudskog razvoja
i ukupne faktorske produktivnosti poljoprivrednog sektora te ostale varijable koje mogu
utjecati na kvalitetu okoliša.
Primjenom modela s fiksnim efektima te modela generaliziranih momenata, utvrđeno je
da postoje statistički značajne veze između pokazatelja ljudskog razvoja i kvalitete okolišsa.
Usporedbom dobivenih rezultata, proizašlih iz primjene navedenih modela, potvrđeno je da
model s fiksnim efektima bolje opisuje izmjerene podatke. Osim toga, ispitano je može li se
veza između onečišćenja okoliša i indeksa ljudskog razvoja opisati Kuznetsovom krivuljom
za okoliš. Iako krivulja nije identična Kuznetsovoj krivulji, primijećeno je da zagađenje
raste s porastom indeksa ljudskog razvoja sve dok se ne postigne vrlo visoka razvijenost
društva. |