U ovom diplomskom radu dan je detaljan pregled i kritički osvrt nastavnih sadržaja vezanih uz teoriju skupova u osnovnoj i srednjoj školi nekada i danas. Također dan je i prijedlog pripreme za nekoliko sati obrade nastavnih sadržaja iz područja teorije skupova u srednjoj školi. Pojmovi iz teorije skupova prema novom kurikulumu prvi put se uvode u petom razredu osnovne škole. To je promjena koja je izazvala podijeljena mišljenja. Naime, skupovi su se nekada također obrađivali u petom razredu osnovne škole i to detaljnije nego danas pa su iz tog razloga bili u potpunosti izbačeni iz nastavnog programa. Vraćanjem teorije skupova u kurikulum nastavnog predmeta Matematike ponovno su se pojavili stari problemi. U različitim se udžbenicima za peti razred osnovne škole koriste primjeri skupova ”iz života“, no takvi su skupovi naišli na neodobravanje od strane nekih stručnjaka iz razloga što se takvim skupovima matematičari nikada ne koriste. Prvo poglavlje ukratko opisuje kurikularnu reformu općenito, a zatim daje pregled ishoda učenja vezanih uz skupove u osnovnoj školi te gimnaziji i četverogodišnjim strukovnim školama (sa 105/96 sati matematike godišnje ili više) prema aktualnom kurikulumu. Također, prikazan je pregled ishoda učenja iz starijih nastavnih planova i programa za osnovnu školu te gimnazije i četverogodišnje strukovne škole (sa 105/96 sati matematike godišnje ili više). Na kraju poglavlja usporedeni su sadašnji i bivši kurikulumi i programi nastave matematike za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj. Drugo poglavlje osvrće se na nastavne cjeline vezane uz skupove u aktualnim udžbenicima za osnovnu i srednju školu. Uspoređeni su načini na koje se obrađuju nastavni sadržaji vezani uz skupove u tri različita udžbenika za peti razred osnovne škole i u tri različita udžbenika za prvi razred gimnazije. U trećem poglavlju dan je prijedlog pripreme za nekoliko nastavnih sati obrade nastavnih sadržaja vezanih uz teoriju skupova u prvom razredu srednje škole (gimnazije i četverogodišnje strukovne škole s 105/96 sati matematike godišnje). S obzirom na to da je upravo teorija skupova doživjela najviše promjena u nastavi tijekom godina, u četvrtom poglavlju koristeći stručne članke dan je kritički osvrt na sadržaje iz teorije skupova koji su navedeni u postojećim kurikulumima matematike.