prikaz prve stranice dokumenta Riđovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska ekologija, odabir mikrostaništa i termoregulacija
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
Riđovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska ekologija, odabir mikrostaništa i termoregulacija
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2012. urn:nbn:hr:217:983786
Vilaj, Igor
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Biološki odsjek

Institucijski repozitorij: Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Citirajte ovaj rad

Vilaj, I. (2012). Riđovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska ekologija, odabir mikrostaništa i termoregulacija (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:983786

Vilaj, Igor. "Riđovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska ekologija, odabir mikrostaništa i termoregulacija." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2012. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:983786

Vilaj, Igor. "Riđovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska ekologija, odabir mikrostaništa i termoregulacija." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2012. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:983786

Vilaj, I. (2012). 'Riđovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska ekologija, odabir mikrostaništa i termoregulacija', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 23.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:983786

Vilaj I. Riđovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska ekologija, odabir mikrostaništa i termoregulacija [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2012 [pristupljeno 23.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:983786

I. Vilaj, "Riđovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska ekologija, odabir mikrostaništa i termoregulacija", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2012. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:983786

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:983786
Podaci o radu
NaslovRiđovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska ekologija, odabir mikrostaništa i termoregulacija
Naslov (engleski)Common adder, Vipera berus (Squamata, Viperidae) in Croatia: Population ecology, microhabitat preferences and termoregulation
AutorIgor Vilaj
MentorMilorad Mrakovčić (mentor)
Član povjerenstvaMilorad Mrakovčić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaInes Radanović (član povjerenstva)
Član povjerenstvaZora Popović (član povjerenstva)
Član povjerenstvaBiserka Prugovečki (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Biološki odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2012-07-09, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Sažetak
Riđovka, Vipera berus (Linnaeus, 1785) je najšire, a ujedno i najsjevernije rasprostranjena terestrička vrsta zmije u svijetu. U Hrvatskoj nalazimo dvije podvrste u tri odvojene populacije. Terenska istraživanja provedena su na dva različita lokaliteta u Hrvatskoj: Okuje (Turopolje, dolina rijeke Save; V. b. bosniensis) i Begovo Razdolje (Gorski kotar; V. b. berus). Monitoring vrste proveden je Capture – Mark – Recapture metodom tokom četiri godine u Okuju (2009. - 2012.), odnosno tri godine u Begovom Razdolju (2009. - 2011.). Cilj istraživanja bio je utvrditi postoje li interpopulacijske i intrapopulacijske sličnosti i razlike u odabiru mikrostaništa, termoregulaciji, dnevnoj i godišnjoj aktivnosti, spolnoj strukturi te analiziranim merističkim karakteristikama. Analizirani uzorak obuhvaćao je ukupno 106 jedinki (50 iz Begovog Razdolja, 56 iz Okuja). Utvrđeno je da postoje statistički značajne razlike u duljini i visini glave te tjelesnoj težini jedinki. Jedinke riđovke u Okuju preferiraju zatvoreni tip, a jedinke u Begovom Razdolju otvoreni tip mikrostaništa. U obje populacije postoji razlika u spolnoj strukturi te termoregulaciji prema spolu i tipu obojenja. U Okuju riđovke počinju svoju aktivnost u mjesecu ožujku, a u Begovom Razdolju u mjesecu lipnju.
Sažetak (engleski)
The Adder, Vipera berus (Linnaeus, 1785) is the most widespread and also the northernmost distributed terrestrial snake species in the world. In Croatia, there are two subspecies of the adder in three separate populations. Field work was conducted on two different localities in Croatia: Okuje (Turopolje, river Sava Valley; V. b. bosniensis) and Begovo Razdolje (Gorski kotar; V. b. berus). The monitoring was conducted by Capture – Mark – Recapture method during a four year period in Okuje (2009 – 2012), and a three year period in Begovo Razdolje (2009 – 2011). The main goals of this study were to determine if there are intrapopulation or interpopulation similarities or differences in microhabitat preferences, thermoregulation, daily or yearly activity period, gender structure of population and meristic characteristics. We collected 106 adders (50 from Begovo Razdolje and 56 from Okuje). The analyses have shown that there are statistically significant differences between the two populations in head length, head height and weight. The individuals from Okuje prefer a closed type of microhabitat, unlike individuals from Begovo Razdolje that prefer an opened type of microhabitat. In both populations, there are differences in the gender structure, and thermoregulation which is sex and colour morph dependent. In Okuje, Adders begin their activity period in March as opposed to individuals from Begovo Razdolje whose activity period begins in June.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:983786
Studijski programNaziv: Biologija i kemija; smjerovi: nastavnički
Smjer: nastavnički
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije biologije i kemije (mag. educ. biol. et chem.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2017-05-02 12:18:52