Farmakogenomika je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem odnosa između gena i lijeka, točnije varijabilnostima u genima koje utječu na odgovor na prepisanu terapiju. Svaki pojedinac produkt je jedinstvene interakcije između gena i okoliša. Ona određuje boju očiju, krvnu grupu pa tako i specifičan odgovor na određeni lijek. Unazad gotovo sto godina razvijale su se metode za proučavanje tih specifičnih interakcija. Sekvenciranje ljudskog genoma početkom 2000. dovelo je do revolucionarnog preokreta u znanosti. Osim što je sekvenciranjem dobivena mapa ljudskog genoma, omogućen je razvoj preciznijih metoda istraživanja. Metode sekvenciranja sljedeće generacije (NGS) daju točan redoslijed svih nukleotida unutar segmenta molekule DNA što pridonosi preciznom mapiranju farmakogenoma. Alati za uređivanje genoma, kao što je sustav CRISPR–Cas, produbljuju uvid u valjanost i funkcionalnost interakcija između gena i lijekova, a dodatna potvrda dobiva se istraživanjima na organoidima. Zbog rada s ogromnom količinom podataka i potrebe za njihovim povezivanjem primjenjuju se i statistički te računalni alati u istraživanjima čime je omogućeno povezivanje dobivenih rezultata na više razina i stvaranje jedne sveobuhvatne cjeline. Moderne ideje i saznanja farmakogenomike najveću primjenu pronalaze u personaliziranoj medicini. Znanja farmakogenomike daju mogućnost inovativnog pristupa liječenju pacijenata kojemu je cilj skrojiti terapiju prema pacijentovim individualnim karakteristikama.