prikaz prve stranice dokumenta Molekularne metode prikladne za praćenje kimerizma nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica
  Preuzmi
PDF 3.09 MB
diplomski rad
Molekularne metode prikladne za praćenje kimerizma nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2022. urn:nbn:hr:217:524410
Jančin, Jana
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Biološki odsjek

Institucijski repozitorij: Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Citirajte ovaj rad

Jančin, J. (2022). Molekularne metode prikladne za praćenje kimerizma nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:524410

Jančin, Jana. "Molekularne metode prikladne za praćenje kimerizma nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:524410

Jančin, Jana. "Molekularne metode prikladne za praćenje kimerizma nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:524410

Jančin, J. (2022). 'Molekularne metode prikladne za praćenje kimerizma nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 27.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:524410

Jančin J. Molekularne metode prikladne za praćenje kimerizma nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2022 [pristupljeno 27.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:524410

J. Jančin, "Molekularne metode prikladne za praćenje kimerizma nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:524410

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:524410
Podaci o radu
NaslovMolekularne metode prikladne za praćenje kimerizma nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica
Naslov (engleski)Molecular methods of choice for chimerism monitoring after hematopoietic stem cell transplantation
AutorJana Jančin
MentorZorana Grubić (mentor)
Član povjerenstvaZorana Grubić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAna Galov (član povjerenstva)
Član povjerenstvaPetra Korać (član povjerenstva)
Član povjerenstvaNada Oršolić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Biološki odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2022-09-27, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Sažetak
Uspjeh transplantacije krvotvornih matičnih stanica (TKM) procjenjuje se analizom statusa kimerizma odnosno, udjela primateljevih stanica u uzorku bolesnika nakon TKMS. Cilj istraživanja bio je usporediti dvije molekularne metode u praćenju kimerizma: metodu umnažanja kratkih uzastopnih ponavljanja DNA lančanom reakcijom (PCR-STR) i metodu lančane reakcije polimerazom u stvarnom vremenu (qPCR) u svrhu određivanja pouzdanosti, osjetljivosti i preciznosti metoda ovisno o omjeru primateljevih i davateljevih stanica u uzorku bolesnika nakon TKMS. Istraživanje je obuhvatilo 12 parova primatelj-davatelj te sveukupno 42 uzorka kimera u kojima je udio primateljevih stanica bio u rasponu od 10-90%. Od 21 analiziranog lokusa STR, najinformativnijima su se pokazali lokusi D13S797, D18S976 i D21S1442, dok je među 30 biljega qPCR za daljnu analizu su najčešće upotrebljavani biljezi KMR040 i KMR050. Raspon dobivenih vrijednosti za udio primateljevih stanica su u prosjeku bio je manji za lokuse STR nego raspon dobiven analizom biljega qPCR. Istraživanje je pokazalo da je metoda qPCR manje pouzdana od metode PCR-STR u određivanju udjela primateljevih stanica kod bolesnika s >10% udjela vlastitih stanica u uzorku nakon TKMS. Zaključno, metoda PCR-STR je bolji izbor za praćenje kimerizma kod bolesnika s visokim udjelom primateljevih stanica.
Sažetak (engleski)
Success of hematopoietic stem cell transplantation (HSCT) is evaluated by chimerism analysis, which is based on determination of recipient and donor cells ratio in patient's sample after HSCT. Purpose of this study was to compare two molecular methods in chimerism monitoring: Short Tandem Repeat-Polymerase Chain Reaction (STR-PCR) and Real time-Polymerase Chain Reaction (qPCR), in order to determine their reliability, sensitivity and accuracy depending on ratio of recipients and donors cells in recipient’s sample after HSCT. This study included 12 recipient-donor pairs and altogether 42 post-HSCT samples in which recipient’s cell ratio was in the range of 10-90%. Out of 12 analysed STR loci the most informative ones were D13S797, D18S976 and D21S1442, while among 30 investigated qPCR markers, KMR040 and KMR050 were most frequently used for chimerism analysis. Range of values obtained for percentage of recipient cells was lower for STR loci in comparison to the one obtained by analysis of qPCR markers. The study showed that qPCR is less reliable then STR-PCR for chimerism monitoring for patients with >10% of their own cells in post HSCT sample. In conclusion, PCR-STR method is a better choice for chimerism status monitoring of those patients with a higher percentage of recipient cells.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:524410
Studijski programNaziv: Eksperimentalna biologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra eksperimentalne biologije (mag. biol. exp.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Datum isteka embarga: 2023-09-27
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-10-21 10:18:54