prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj sklopa krošnji na prizemni sloj bukovih šuma
  Preuzmi
PDF 1.74 MB
diplomski rad
Utjecaj sklopa krošnji na prizemni sloj bukovih šuma
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2010. urn:nbn:hr:217:135587
Dolenjak, Igor
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Biološki odsjek

Institucijski repozitorij: Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Citirajte ovaj rad

Dolenjak, I. (2010). Utjecaj sklopa krošnji na prizemni sloj bukovih šuma (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:135587

Dolenjak, Igor. "Utjecaj sklopa krošnji na prizemni sloj bukovih šuma." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2010. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:135587

Dolenjak, Igor. "Utjecaj sklopa krošnji na prizemni sloj bukovih šuma." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2010. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:135587

Dolenjak, I. (2010). 'Utjecaj sklopa krošnji na prizemni sloj bukovih šuma', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 25.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:135587

Dolenjak I. Utjecaj sklopa krošnji na prizemni sloj bukovih šuma [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2010 [pristupljeno 25.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:135587

I. Dolenjak, "Utjecaj sklopa krošnji na prizemni sloj bukovih šuma", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2010. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:135587

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:135587
Podaci o radu
NaslovUtjecaj sklopa krošnji na prizemni sloj bukovih šuma
Naslov (engleski)Impact of canopy openness on understory vegetation in beech forests
AutorIgor Dolenjak
MentorSven Jelaska (mentor)
Član povjerenstvaSven Jelaska (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaGoran Klobučar (član povjerenstva)
Član povjerenstvaZoran Tadić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Biološki odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2010-11-17, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Sažetak
Ovo istraživanje provedeno je na području parka Prirode Medvednica. Cilj istraživanja je bio ustanoviti utjecaj sklopa krošnji na prizemni sloj bukovih šuma, te testirati koliko je hemisfernih fotografija sklopa krošnji po plohi šumske vegetacije dovoljno za postizanje sličnih rezultata. Istraženo je ukupno sedam ploha u tri zajednice bukovih šuma. Na svakoj plohi je snimljeno devet hemisfernih fotografija sklopa krošnji na pravilnoj 3x3 mreži, popisan i analiziran floristički sastav te su uzeti uzorci zemlje radi mjerenja pH tla. Fotografije su analizirane pomoću programa Gap Light Analyzer te su dobiveni rezultati otvorenosti sklopa krošnji i indeksa lisne površine. Pozitivna korelacija otvorenosti sklopa krošnje i Ellenbergovih indeksa za svjetlost i broja vrsta na plohama je izostala. Povećanje otvorenosti sklopa krošnji odražavala se na povećano zakiseljavanje tla što je bio dominantniji čimbenik za razvoj prizemne flore od raspoloživog svjetla.
Sažetak (engleski)
This research was conducted in Medvednica Nature Park, with aim to determine impact of canopy openness on understory vegetation in beech forest and to test how many hemispherical photographs per plot is enough to obtain similar results. Overall seven plots in three beech forest associations were surveyed. Nine photographs across regular 3x3 grid were taken on each plot, present flora recorded and analysed, as well as soil samples taken for measuring soil acidity. Photographs were analyzed using Gap Light Analyzer software for obtaining canopy openness and leaf area index values. Results has show that there is no positive correlation between canopy openness and Ellenberg’s indexes for light and number of species. Increased canopy openness was followed with increase acidity that turned out to be much more important environmental factor for development of understory vegetation in these forests than the available light.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:135587
Studijski programNaziv: Ekologija i zaštita prirode
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekologije i zaštite prirode (mag. oecol. et prot. nat.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2017-05-03 12:45:04