U ovom diplomskom radu predstavljene su najznačajnije metode skalarizacije koje su primijenjene na probleme višekriterijske optimizacije. Definiramo što su to efikasne i nedominirane točke te navodimo ekvivalentne definicije efikasnosti koje se često koriste, ovisno kako se uklapaju u određeni kontekst. Zatim definiramo granice na nedominirani skup. To su idealne i nadir točke koje se koriste kao referentne točke u kompromisnom programiranju. Nedominirane točke definirane su pomoću standardnog uređaja na \(\R^{p}\) prostoru. Efikasne točke ne dopuštaju poboljšanje jedne funkcije cilja, a da se pri tome ne pogorša vrijednost barem jedne od preostalih funkcija cilja. Omjer kompromisa između kriterija može biti mjeren računanjem povećanja u jednoj komponenti po jedinici smanjenja u drugoj komponenti. Ovi omjeri kompromisa mogu biti neograničeni. Pravilne efikasne točke su efikasne točke koje imaju ograničen omjer kompromisa. Metoda težinske sume je vrlo poznata i široko primijenjena metoda za rješavanje problema višekriterijske optimizacije. U obzir uzimamo samo nenegativne ili strogo pozitivne težine. Ovisno o težinama, rješenja će biti slabo efikasna ili efikasna. Prikazali smo i odnos između pravilnih nedominiranih točaka i optimalnih točaka skalarizacije težinskom sumom s pozitivnim težinama. Točke se poklapaju za konveksne skupove. Za nekonveksne probleme metoda težinske sume nije primijenjiva.Obradili smo i neke druge metode skalarizacije koje možemo koristiti i u ne\-kon\-ve\-ksnom slučaju. Predstavljene su metoda \( \varepsilon\)-uvjeta, hibridna metoda, metoda elastičnog ograničenja, metoda ciljnih uvjeta, Bensonova metoda, kompromisna rješenja i metoda udaljenosti cilja.