Faunističke i ekološke značajke vodencvjetova u različitim tipovima slatkovodnih staništa na području Hrvatske proučavane su sa nekoliko aspekata.; I) ekološke značajke ličinki istraživane su tijekom godine dana u dvije mediteranske rijeke (Cetina i Ruda) i u tekućicama na području NP Plitvička jezera. U Cetini i Rudi utvrđene su 22 svojte, dok je na području NP Plitvička jezera zabilježeno 15 svojti. Najveća raznolikost zabilježena je u donjem toku rijeke Cetine te u donjim potocima NP Plitvička jezera. Na strukturu i sastav zajednice vodencvjetova najviše su utjecali pH i temperatura vode, tip staništa i/ili dio riječnog toka. Vodencvjetovi su se pokazali osjetljivima na promjene u njihovim staništima. Na lokacijama direktno utjecanim riječnim regulacijama došlo je do promjene u sastavu zajednice, dok na ostalim lokacijama nije utvrđen njihov utjecaj, zbog specifične krške hidrologije. II) Emergencija je istraživana tijekom 24 mjeseca na području NP Plitvička jezera. Pretežno se odvijala u periodu između ožujka i studenog, mužjaci i ženke su emergirali sinkronizirano, te je za većinu vrsta zabilježena veća brojnost mužjaka. Temperatura vode imala je najveći utjecaj na početak i trajanje emergencije. III) Fauna vodencvjetova Hrvatske uzorkovana je na 171 lokaciji u periodu između 2003. i 2013. godine. U kombinaciji sa literaturnim podacima, faunu vodencvjetova Hrvatske sačinjava 79 svojti. 29 vrsta su novi nalazi za hrvatsku faunu vodencvjetova, od kojih su 15 novi nalazi za zapadno balkansku dinaridsku ekoregiju. Na temelju sastava zajednice vodencvjetova, istraživane lokacije su se grupirale prema pripadnosti jednoj od ekoregija te prema tipu slatkovodnog staništa. Zabilježene su i svojte kompleksnih morfoloških i taksonomskih značajki (pr. Baetis cf. nubecularis, Rhithrogena gr. diaphana, Rh. gr. semicolorata).