Financijska pismenost je ključna za moderni život, zbog svojeg pozitivnog utjecaja na pojedince i društvo, a smanjujući zaduženost i povećavajući štednju doprinosi i javnim financijama. OECD definira financijsku pismenost kao kombinaciju svijesti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka i postizanje financijske dobrobiti. Financijsko obrazovanje pomaže pojedincima razumjeti financijske proizvode i koncepte, razviti vještine i donositi informirane odluke. Mnoge zemlje, pa tako i Hrvatska, razvile su programe i kampanje financijskog obrazovanja. OECD ima ključnu ulogu u istraživanju i promicanju financijske pismenosti, podupiranjem principa financijske uključenosti, zaštite potrošača i nacionalnih strategija za financijsko obrazovanje. Globalna istraživanja pokazuju da je financijska pismenost na niskim razinama u mnogim zemljama, neovisno o razvijenosti financijskih tržišta ili vrsti mirovinskog sustava. U Hrvatskoj, kao i globalno, empirijski dokazi ukazuju na potrebu za intervencijama koje ciljaju na poboljšanje financijske pismenosti, s posebnim fokusom na ranjive skupine poput žena i mladih. U ovom radu utvrđujemo odrednice financijske pismenosti u Europskoj uniji koristeći pregled ranijih istraživanja i statističkih metoda primijenjenih na podacima iz istraživanja Eurobarometra provedenog 2023. godine. Korištena je ordinalna logistička regresija, pri čemu je finalni model odabran korištenjem forward–stepwise metode uz pomoć Akaikeovog informacijskog kriterija. Analiza pokazuje da žene ostvaruju nešto niže ocjene u financijskom znanju nego muškarci. Viša razina obrazovanja povezana je s boljim rezultatima u financijskom znanju. Istraživanje financijske pismenosti pruža vrijedne uvide u oblikovanju ciljanih strategija za unapređenje financijske pismenosti. U odnosu na ranija istraživanja, pokazuje se da građani bolje razumiju inflaciju. Hrvatski građani postigli su iznadprosječan rezultat ukupne financijske pismenosti u odnosu na zemlje sudionice, međutim je digitalna financijska pismenost niža od prosjeka. Rezultati sugeriraju važnost prilagodbe pristupa specifi čnim potrebama različitih demografskih skupina kako bi se osigurala učinkovitost implementacije.