prikaz prve stranice dokumenta Genetička struktura romskih populacija u Hrvatskoj: analiza kromosoma X
  Preuzmi
PDF 1.51 MB
disertacija
Genetička struktura romskih populacija u Hrvatskoj: analiza kromosoma X
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2013. urn:nbn:hr:217:868526
Barešić, Ana
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Biološki odsjek

Institucijski repozitorij: Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Citirajte ovaj rad

Barešić, A. (2013). Genetička struktura romskih populacija u Hrvatskoj: analiza kromosoma X (Disertacija). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:868526

Barešić, Ana. "Genetička struktura romskih populacija u Hrvatskoj: analiza kromosoma X." Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2013. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:868526

Barešić, Ana. "Genetička struktura romskih populacija u Hrvatskoj: analiza kromosoma X." Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2013. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:868526

Barešić, A. (2013). 'Genetička struktura romskih populacija u Hrvatskoj: analiza kromosoma X', Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 25.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:868526

Barešić A. Genetička struktura romskih populacija u Hrvatskoj: analiza kromosoma X [Disertacija]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2013 [pristupljeno 25.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:868526

A. Barešić, "Genetička struktura romskih populacija u Hrvatskoj: analiza kromosoma X", Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2013. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:868526

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:868526
Podaci o radu
NaslovGenetička struktura romskih populacija u Hrvatskoj: analiza kromosoma X
Naslov (engleski)Genetic structure of Romani populations in Croatia: analysis of the X chromosome
AutorAna Barešić
MentorMarijana Peričić Salihović (mentor)
Član povjerenstvaAna Galov (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMarijana Peričić Salihović (član povjerenstva)
Član povjerenstvaLovorka Barać Lauc (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Biološki odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2013, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Univerzalna decimalna klasifikacija
(UDC)		575 - Opća genetika. Opća citogenetika
Sažetak
U ovom radu je na temelju 7 mikrosatelitnih lokusa (DXS983, DXS8037, DXS8092, DXS1225, DXS8082, DXS1066 i DXS986) kromosoma X u osoba muškog spola analizirana genetička struktura triju romskih populacija u Hrvatskoj koje pripadaju različitim migracijskim i jezičnim skupinama. Populacije vlaških Roma iz Međimurja i Baranje (N=156) govore arhaičnim starorumunjskim jezikom ljimba d’bjaš, a populacija balkanskih Roma govori jezikom romani-chib (N=50). Rezultati pokazuju statistički značajnu razliku između genetički najhomogenije romske populacije Međimurja s populacijama Baranje i Zagreba. Najniža raznolikost uočena je na lokusu DXS8092, a najveća na lokusu DXS986 u populacija iz Baranje i Međimurja te lokusu DXS8037 u populaciji iz Zagreba. Analiza neravnoteže vezanosti gena pokazuje da je stupanj neravnoteže vezanosti gena najveći u populaciji iz Međimurja a najmanji u populaciji iz Zagreba. Rezultati provedenih analiza ukazuju na moguće rano odvajanje sve tri istraživane romske populacije, unatoč tome što populacije Međimurja i Baranje pripadaju istoj migracijskoj i jezičnoj skupini.
Sažetak (engleski)
In this PhD thesis 7 X-chromosome microsatellite loci (DXS983, DXS8037, DXS8092, DXS1225, DXS8082, DXS1066 and DXS986) were analyzed in Roma males from three populations in Croatia, who belong to different migration and dialect groups. Two populations of Vlax Roma from Međimurje and Baranja (N=156) speak the archaic Romanian dialect ljimba d’bjaš, while the Balkan Roma from Zagreb speak romani-chib (N=50). Results show statistically significant difference between population of Međimurje and other two populations. DXS8092 showed lowest diversity values in all three populations, while DXS986 showed highest diversity values in Baranja and Međimurje populations and DXS8037 in Zagreb populations. Linkage disequilibrium analyses showed that Međimurje populations has the highest number of pair loci in disequilibrium while Zagreb population has the least. Results point to possible early separation of all three investigated populations, despite the fact that Međimurje and Baranja populations belong to same migration category and speak the same dialect.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:868526
Studijski programNaziv: Biologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: poslijediplomski doktorski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje prirodnih znanosti, polje biologija (dr.sc.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2017-05-18 12:33:41