prikaz prve stranice dokumenta Uloga dlaka u forenzičkoj analizi
  Preuzmi
PDF 1.44 MB
završni rad
Uloga dlaka u forenzičkoj analizi
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2015. urn:nbn:hr:217:080422
Skube, Karlo
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Biološki odsjek

Institucijski repozitorij: Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Citirajte ovaj rad

Skube, K. (2015). Uloga dlaka u forenzičkoj analizi (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:080422

Skube, Karlo. "Uloga dlaka u forenzičkoj analizi." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:080422

Skube, Karlo. "Uloga dlaka u forenzičkoj analizi." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2015. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:080422

Skube, K. (2015). 'Uloga dlaka u forenzičkoj analizi', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 18.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:080422

Skube K. Uloga dlaka u forenzičkoj analizi [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2015 [pristupljeno 18.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:080422

K. Skube, "Uloga dlaka u forenzičkoj analizi", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2015. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:080422

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:080422
Podaci o radu
NaslovUloga dlaka u forenzičkoj analizi
Naslov (engleski)The role of hair in forensic analysis
AutorKarlo Skube
MentorInga Marijanović (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Biološki odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2015, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Sažetak
Dlaka je jedan od najčešćih dokaza korištenih u forenzičkoj analizi. Zbog jednostavnog prenošenja, lako može povezati sumnjivca s mjestom zločina ili žrtvom. Usporedni mikroskop koristi se pri mikroskopskoj usporedbi poznatog i istraživanog uzorka dlake. Mikroskopska analiza dlake može pomoći u određivanju rase, područja rasta dlake, dobi i spola. Ukoliko iščupana dlaka ima sačuvan korijen ili je na sebi zadržala okolnog folikularnog tkiva, iz nje se može izolirati nuklearna DNA, napraviti DNA profil i individualizirati osobu. Također, pomoć pri identifikaciji pruža i mitohondrijska DNA, ali ona ne može služiti u individualizaciji jer se nasljeđuje po majčinoj liniji. Poboljšavanjem postojećih metoda jednostavnim unaprijeđenjima kao što je fiksacija dlake u apsolutnom etanolu te razvitkom novih metoda značajno se povećava uspješnost izolacije DNA. Upotrebom drugačijih boja kao što je Harris’s Haematoxylin dolazi do poboljšanja dvije stvari. Prva je smanjenje sigurnosnih rizika jer je Harris’s Haematoxylin mnogo sigurnija boja od DAPI-ja. Drugo poboljšanje je eliminacija potrebe za korištenjem fluorescencijskog mikroskopa jer je DNA vidljiva i bez poticanja fluorescencije određenim valnim duljinama.
Sažetak (engleski)
Hair is one of the most common evidence used in forensic analysis. Due to a simple transfer, it can easily connect a suspect to a crime scene or victim. Comparison microscope is used in microscopic comparison of known and unknown hair sample. Microscopic analysis of the hair can help determine someone’s race, part of the body where hair was growing, age and gender. If it has preserved root or parts of surrounding follicular tissue, it can be used for nuclear DNA isolation, profiling and individualization of a person. Mitochondrial DNA can also help in identification but it cannot individualize a person because it is inherited maternally. Improvement in existing methods with simple advancements such as fixation of hair in absolute ethanol and development of new methods significantly increases efficiency of DNA isolation. Using different colors such as Harris’s Haematoxylin, improvement occurs in two things. The first is to reduce security risks because Harris’s Haematoxylin is much more safer than DAPI. Second improvement is the elimination of the need to use fluorescent microscope because DNA is visible without simulating fluorescence by certain wavelengths.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:080422
Studijski programNaziv: Molekularna biologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) molekularne biologije (univ. bacc. biol. mol.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2017-12-18 11:52:33