U ovom radu istražuje se razvoj magle na širem području grada Zagreba. Prema klimatološkim podacima, sumaglica i magla javljaju se vrlo često nad zračnom lukom Zagreb i uzrokuju smanjenu vidljivost koja može trajati i po nekoliko dana. Zračna luka Zagreb smještena je na ravnom terenu južno od grada Zagreba u blizini rijeke Save na 108 m nadmorske visine (nv). Sjevernije, grad Zagreb (cca. 120 m nv) je glavni izvor urbanog zagađenja (polutanata) uključujući kondenzacijske jezgre. U okolici zračne luke Zagreb odvija se teški cestovni promet koji je također uzročnik emisije polutanata. Sjeverno od Zagreba uzdiže se planina Medvednica, visine oko 1000 m, na relativno maloj udaljenosti od grada. Napravljena je analiza slučaja dugotrajnijeg događaja magle koji se dogodio od od 5. - 9. studenog 2013. kako bi se bolje razumjeli dinamički procesi nastanka, razvoja, održavanja i nestanka magle. Odabrani slučajevi analizirani su pomoću dostupnih mjerenja i numeričkih simulacija izvršenima s WRF-ARW visoko-rezolucijskim numeričkim modelom s nekoliko postavki modela. U radu su također ispitani algoritmi za procjenu vidljivosti iz modela. Model je uspio reproducirati događaj magle s malim razlikama između različitih postavki modela. Rezultati su otkrili utjecaj silaznog vjetra obronka koji se uočava kad nad gradom bilanca zračenja postane negativna i pred jutro kada sinoptičko strujanje oslabi. Iako nije uočljiv u prizemnom sloju u gradu i na zračnoj luci, njegovo se strujanje odvija iznad temperaturne inverzije i donosi topli zrak nad temperaturnu inverziju, što produljuje trajanje magle. Utjecaj rijeke Save je također procijenjen i raspravljen, što je zahtijevalo dodatne izračune trajektorija unaprijed u vremenu.