prikaz prve stranice dokumenta Prilagodbe biljaka na slana staništa
  Preuzmi
PDF 435.03 KB
završni rad
Prilagodbe biljaka na slana staništa
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2009. urn:nbn:hr:217:952780
Glavić, Aleksandra
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Biološki odsjek

Institucijski repozitorij: Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Citirajte ovaj rad

Glavić, A. (2009). Prilagodbe biljaka na slana staništa (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:952780

Glavić, Aleksandra. "Prilagodbe biljaka na slana staništa." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2009. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:952780

Glavić, Aleksandra. "Prilagodbe biljaka na slana staništa." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2009. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:952780

Glavić, A. (2009). 'Prilagodbe biljaka na slana staništa', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 24.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:952780

Glavić A. Prilagodbe biljaka na slana staništa [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2009 [pristupljeno 24.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:952780

A. Glavić, "Prilagodbe biljaka na slana staništa", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2009. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:952780

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:952780
Podaci o radu
NaslovPrilagodbe biljaka na slana staništa
Naslov (engleski)Salt plants adaptations
AutorAleksandra Glavić
MentorZlatko Liber (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Biološki odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2009, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Sažetak
Veliki dio Zemljine površine pokrivaju područja koja se odlikuju povišenim salinitetom. Na takvim staništima opstaje samo posebna skupina biljaka poznata pod nazivom halofiti. Da bi mogli preživjeti na takvim staništima, halofiti razvijaju različite prilagodbe kao što su žlijezde za izlučivanje soli, sposobnost akumuliranja soli u tkivima daleko od metabolički aktivnih mjesta (u korijen), sukulentnost te odbacivanje dijelova biljke s koncentratom soli. U svjetskim razmjerima najproučavanije skupine halofita su mangrova vrste i monterejski čempres. U hrvatskoj flori postoji nekoliko desetina halofita, a najpoznatije vrste su Beta vulgaris, Inula crithmoides, Halimione portulacoides, Salicornia europea, Juncus acutus, Critmum maritimum te Limonium cancellatum.
Sažetak (engleski)
There are large areas of the Earth in which high salinity is a natural part of the environment. In such habitats survive only special group of plants called halophytes. To be able to survive in such habitats, halophytes develop different adaptations as salt glands, salt exclusion, succulence and shedding plant parts. The best known halophytes in the World are mangroves and Monterey Cypress. In Croatian flora there are several tens of halophytes but the best known are Beta vulgaris, Inula crithmoides, Halimione portulacoides, Salicornia europea, Juncus acutus, Critmum maritimum te Limonium cancellatum.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:952780
Studijski programNaziv: Znanosti o okolišu
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) struke znanosti o okolišu (univ. bacc. oecol.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-03-07 13:15:41