prikaz prve stranice dokumenta Donjokredne emerzijske pojave u kamenolomu Selina kraj Svetog Lovreča
  Preuzmi
PDF 5.64 MB
diplomski rad
Donjokredne emerzijske pojave u kamenolomu Selina kraj Svetog Lovreča
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2018. urn:nbn:hr:217:264347
Ritossa, Anđelika
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Geološki odsjek

Institucijski repozitorij: Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Citirajte ovaj rad

Ritossa, A. (2018). Donjokredne emerzijske pojave u kamenolomu Selina kraj Svetog Lovreča (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:264347

Ritossa, Anđelika. "Donjokredne emerzijske pojave u kamenolomu Selina kraj Svetog Lovreča." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:264347

Ritossa, Anđelika. "Donjokredne emerzijske pojave u kamenolomu Selina kraj Svetog Lovreča." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:264347

Ritossa, A. (2018). 'Donjokredne emerzijske pojave u kamenolomu Selina kraj Svetog Lovreča', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 25.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:264347

Ritossa A. Donjokredne emerzijske pojave u kamenolomu Selina kraj Svetog Lovreča [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2018 [pristupljeno 25.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:264347

A. Ritossa, "Donjokredne emerzijske pojave u kamenolomu Selina kraj Svetog Lovreča", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:264347

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:264347
Podaci o radu
NaslovDonjokredne emerzijske pojave u kamenolomu Selina kraj Svetog Lovreča
Naslov (engleski)Early Cretaceous subaerial surface exposures recorded in Selina quarry near Sveti Lovreč
AutorAnđelika Ritossa
MentorDarko Tibljaš (mentor)
MentorBlanka Cvetko Tešović (mentor)
Član povjerenstva Tibljaš (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDamir Bucković (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMarijan Kovačić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Geološki odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2018-02-28, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Geologija
Mineralogija i petrologija
Sažetak
U kamenolomu Selina IV, istraživan je donjokredni slijed (gornji barem–gornji alb) naslaga deljine 27 m s dvije izražene emerzijske pojave. Glinovitim sedimentima emerzijskih nivoa određen je mineralni sastav, uvjeti postanka i podrijetlo. Metodom difrakcije redgentskih zraka na prahu utvrđena je prisutnost illita i miješanoslojnih I-S, koji su u donjem dijelu s manje illitne komponente (30–40%), a u gornjem s više (70%). Uz koje se pojavljuju kalcit, gips, jarosit i kalcijski feldspati.... Više Modalnom analizom teške frakcije utvđena je prisutnost opakih minerala, pirita, markazita i goethita, te titanita, cirkona, turmalina, granata, biotita, epidota, dok su u lakoj utvrđeni kalcit, dolomit i muskovit. Može se pretpostaviti da je ishodišni materijal vulkanskog podrijetla koji je kasnije alteriran. Mikrofacijesnim i mikropaleontološkim analizama izdvojeno je 10 mikrofacijesnih tipova koji ukazuju na okoliše taloženja karbonatne platforme, a utvrđena mikrofosilna zajednica (bentičke foraminifere i alge) upućuje na stratigrafski raspon gornji barem–gornji alb. S obzirom na dobivene rezultate prva istraživana emerzijska faza je regionalna emerzija gornjaptske– donjoalbske starosti, dok je druga emerzijska pojava gornjoalbska, nastala kao posljedica taloženja tijekom oscilirajuće transgresije. Sakrij dio sažetka
Sažetak (engleski)
In Selina quarry the Lower Cretaceous succession (Upper Barremian–Upper Albian) of 27 m thick deposits with two subaerial surface exposures are studied. The mineral composition, conditions of origin of the clay sediments were determined. XRD analyses revealed that illite and mixed layered-I-S, in lower part with less (30-40%) and higher part with more (70%) illite component, are main constituents. Other minerals that are found are calcite, gypsum, jarosite and potassium feldspar. The... Više modal analysis of the heavy mineral fraction revealed the presence of opaque minerals (pyrite, markazite and goethite) and titanite, zircon, turmaline, garnet, biotite, epidote, while in the light fraction calcite, dolomite and muscovite were found. It can be assumed that the starting material of the volcanic origin was subsequently altered. Microfacies and micropaleontological analyses have identified 10 microfacies types that suggest depositional carbonate platform environments, and the identified microfossil assemblage (benthic foraminifers and algae) indicating stratigraphic range of the Late Baremian–Late Albian. Considering on the obtained results the first subaerial surface exposure is the regional exposure of he Late Aptian–Early Albian, while the second surface exposure of Late Albian is caused by deposition during oscillating transgression. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:264347
Studijski programNaziv: Geologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra geologije (mag. geol.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Datum isteka embarga: 2020-03-02
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-03-29 08:07:32
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.