Vodozemci su među najugroženijim životinjama na Zemlji. Oko jedna trećina danas poznatih vrsta ozbiljno je ugrožena i vrlo je moguće da neće preživjeti ovo stoljeće. U zadnjih 30 godina nestalo je oko 200 vrsta, od kojih su mnoge bile jedinstvene. Premda je u istraživanje ove zabrinjavajuće pojave uložen popriličan trud, vrijeme i novac, još uvijek postoji mnogo više pitanja nego odgovora u vezi nestajanja vodozemaca. Čini se da je za postizanje rezultata potrebno dugotrajno, sustavno i široko praćenje stanja populacija vodozemaca. Od lokalnih uzročnika nestajanja vodozemaca svakako je značajan nestanak, promjena i fragmentacija staništa, unošenje novih predatora i kompetitora, zagađenje i pretjerano iskorištavanje u komercijalne svrhe. U globalne uzročnike ubrajaju se povišenje temperature uslijed globalnog zagrijavanja, kao i druge posljedice istog, kao npr. regionalne promjene u vodnom režimu (posebice povećana učestalost suša), isušivanje tla, produženje sušnih razdoblja, i sve veća varijabilnost količine oborina. Kao uzroci navode se još kisele kiše, deforestacija i pojačano UV-B zračenje. Svi ovi čimbenici mogu djelovati direktno izazivajući smrt ili indirektno uzrokujući stres. U Hrvatskoj ne postoji sustavno praćenje populacija vodozemaca. Trebalo bi organizirati široku mrežu aktivnosti raznih lokalnih udruga, koje bi koordinirala ekipa stručnjaka. Time bi se dobili vrijedni podaci o stanju populacija u Hrvatskoj. U ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću tvrditi da nestajanja nema, dok u svakom slučaju određeni rizični čimbenici postoje.