Zagađenje okoliša raznovrsnim kemikalijama zbog velikog razvoja industrije (metalne, petrokemijske, farmaceutske, naftne…) širom svijeta, ima velik utjecaj i na čovjeka (preko zagađenja vode, zraka, hrane, kemikalija prisutnih u predmetima iz svakodnevne upotrebe…). Mnoge kemikalije utječu na reproduktivni, neurološki, metabolički i imunološki sustav čovjeka. Oko 800 kemikalija smatra se (potencijalnim) hormolašcima, tj. ometačima endokrinog sustava (endokrinim disruptorima)*. Brojna istraživanja, kao ona koja provodi EPA (eng. United States Environmental Protection Agency – Američka agencija za zaštitu okoliša) ili koja podupire ECHA (eng. European Chemicals Agency – Europska agencija za kemikalije), a koja su vezana uz endokrini sustav, temelje se na proučavanju utjecaja kemikalija na estrogenski receptor (ER), androgenski receptor (AR), štitnu žlijezdu i puteve sinteze steroidnih hormona. Testiranja se provode in vivo (na štakorima), ali i in vitro, izoliranjem stanica. Izloženost ovim tvarima (molekulama) može izazvati smanjenje plodnosti, uzrokovati pretilost, dijabetes, kožne bolesti, poremećaje menstrualnog ciklusa, neke oblike raka (primjerice rak dojke, rak prostate), endometriozu, deformacije u razvoju djeteta u majčinoj utrobi i mnoge druge bolesti. Hormolašci utječu na životinje i čitav okoliš pa i na čovjeka. Najranjivija skupina su djeca, tijekom prenatalnog razvoja i ranog djetinjstva, zbog naglog razvoja kod kojeg endokrini sustav ima ključnu ulogu, ali i zbog velike količine kemikalija kojima mogu biti izloženi preko posteljice ili majčinog mlijeka. Velik je broj kemikalija koje se nekontrolirano ispuštaju iz različitih tvornica te zagađuju vodu, zrak i tlo pa na taj način narušavaju ravnotežu u biljnom i životinjskom svijetu, a što pak ima utjecaj i na čovjeka. Zbog mnogobrojnih poremećaja i bolesti koje ove tvari mogu prouzročiti u ljudskom organizmu, ali i u biljnom i životinjskom svijetu, od velike je važnosti provoditi istraživanja na svim kemikalijama koje industrija proizvodi, kako bi se mogla dokazati povezanost kemikalija s poremećajima i bolestima te smanjiti ili u potpunosti spriječiti utjecaj takvih kemikalija. * U studenom mjesecu 1998. godine Nenad Judaš održao je predavanje Hormolašci za Obrazovnu sekciju Hrvatskog kemijskog društva. Naslov tog predavanja odnosio se na molekule (tvari) koje oponašaju (ometaju) djelovanje hormona. Naime, u to doba nije bilo (i još uvijek nema) službenog stručnog hrvatskog prijevoda engleskog pojma endocrine disruption i njemu srodnih termina – u uporabi je pohrvaćena kovanica endokrini disruptori. Kako bi ovaj rad bio u skladu s prethodnim završnim i srodnim radovima, koji su tijekom proteklih 20-tak godina napisani pod mentorstvom Nenada Judaša, i u ovom će radu biti korišten pojam hormolašci.