U radu su analizirane konvektivne oluje nad područjem južne Europe u hladnom dijelu godine. Temeljem dojava o nevremenu iz Europske baze opasnih oluja (ESWD) izdvojeni su slučajevi nevremena s tučom i jakom kišom, a nakon analize podataka o električnom pražnjenju za daljnju analizu je odabrano ukupno 66 slučajeva. Cilj rada bio je analizirati sinoptičke i termodinamičke uvjete u kojima se konvektivni sustavi razvijaju u zimskim mjesecima s posebnim osvrtom na oluje koje se razvijaju u uvjetima jakog smicanja i male konvektivne raspoložive potencijalne energije (HSLC - od engl. High Shear - Low CAPE). Takve oluje pokazale su se iznimno zahtjevnima za prognoziranje, a dosadašnja istraživanja uglavnom su se odnosila na SAD. Zbog relativno skromne zastupljenosti konvektivnih procesa nad južnom Europom u hladnom dijelu godine u znanstvenim publikacijama, posebice za područje Hrvatske, u ovom je radu napravljena analiza termodinamičkih parametara kao i sinoptičkih uvjeta odnosno režima strujanja na 500 hPa za odabranih 50 oluja s intenzivnom kišnom oborinom i 16 oluja praćenih tučom. Medu tim olujama, 19 njih bilo je HSLC tipa. Za te slučajeve analiza je proširena s dva dodatna parametra, SHERBE i SHERBS3, koji su po prvi puta izračunati za područje južne Europe. Oni služe za procjenu hazarda oluje u slučaju razvoja konvekcije u HSLC uvjetima. Rezultati pokazuju da je konvektivna raspoloživa potencijalna energija (CAPE) oluja u hladnom dijelu godine bitno manja u odnosu na oluje u toplom dijelu godine. To je očekivano s obzirom na to da je Sunčevo zračenje bitno manje zimi. Nadalje, CAPE je veći u južnoj Europi nego u središnjoj u istom periodu vjerojatno zbog utjecaja mora i veće insolacije. U promatranim slučajevima na 500 hPa najčešće je bilo prisutno jugozapadno strujanje. Vrijednosti K-indeksa govore da je to dobar pokazatelj nestabilnosti atmosfere u promatranim situacijama. Takoder, prve analize SHERBE i SHERBS3 nad južnom Europom ukazuju na dobro slaganje s vrijednostima dobivenim za područje SAD-a. Ovi parametri ne mogu biti jedini kriterij u prognoziranju konvektivnog razvoja, ali mogu poslužiti kao indikator nestabilnosti.