Tema ovog Završnog rada je odabir i analiza obrade nekih temeljnih pojmova u sveučilišnim udžbenicima iz kemije koji poučavaju pojam na sve tri razine, makroskopskoj, atomskomolekulskoj i simboličkoj i pri tome uključuju čestični crtež. Glavni cilj u poučavanju kemije trebao bi biti konceptualno razumijevanje kemijskih pojmova što se postiže samo ako se sve tri razine međusobno nadopunjuju. Konceptualno razumijevanje u kemiji obuhvaća tri vrste znanja: deklarativno znanje (poznavanje činjenica), procesno znanje (obuhvaća pravila, algoritme i koncepte) i uvjetna znanja (odabir i uporaba određene informacije u danoj problemskoj situaciji). Poučavanje kemije kroz analizirani udžbenički materijal najviše se odvija na simboličkoj razini, iako ona ne omogućava kvalitetno i cjelovito objašnjavanje kemijskih procesa te konceptualno razumijevanje kemijskih pojmova. Simbolička razina je prikaz stvarnosti. Uporaba simbola omogućava kemičarima jednostavnu i praktičnu komunikaciju ponajprije putem simbola kemijskih elemenata, kemijskih formula i jednadžbi kemijskih reakcija, a potom i grafičkih prikaza, različitih modela i sl. Udio makroskopske razine koja je dostupna izravnom osjetilnom opažanju u obrazloženju pojmova opada s porastom njihove kognitivne zahtjevnosti. Atomsko-molekulska razina opisa kemijskih pojmova u kojoj čestični crtež igra značajnu ulogu zastupljenija je u novijim udžbeničkim izdanjima. Čestični crteži su dvodimenzionalni, statični modeli koji pomoću različitih simbola vizualiziraju submikroskopsku razinu promjene. To su ujedno metodički oblikovani specifični kemijski prikazi koji se koriste za unaprjeđenje poučavanja i evaluaciju znanja. Uporaba čestičnog crteža je jedan od načina kojim se studentima može vizualizirati kemijska promjena i povezati makroskopska i simbolička razina koncepta. Mnoga istraživanja koriste čestični crtež kao alat u otkrivanju studentskih pogrešnih shvaćanja ali i njihova uklanjanja. Autori udžbenika koji koriste čestični crtež moraju voditi računa o cijelom konceptu u koji je uključen obrađivani pojam i odlučiti koliko će razina koncepta pokazati. Čestični crtež ima svoja ograničenja i u peru nevješta autora može biti izvor pogršnih shvaćanja. U radu su izdvojeni primjeri dobre udžbeničke prakse vezani uz teme: vrste tvari, fizikalne i kemijske promjene, jednadžba kemijske reakcije, brzina kemijske reakcije, kemijska ravnoteža; otopine soli, kiselina i baza; redoks reakcije i elektrokemijski članci, termokemija i koligativna svojstva.