prikaz prve stranice dokumenta Kemija zmijskog ugriza
  Preuzmi
PDF 1.1 MB
završni rad
Kemija zmijskog ugriza
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2019. urn:nbn:hr:217:600612
Mikša, Monika
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Kemijski odsjek

Institucijski repozitorij: Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Citirajte ovaj rad

Mikša, M. (2019). Kemija zmijskog ugriza (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:600612

Mikša, Monika. "Kemija zmijskog ugriza." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:600612

Mikša, Monika. "Kemija zmijskog ugriza." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:600612

Mikša, M. (2019). 'Kemija zmijskog ugriza', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 26.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:600612

Mikša M. Kemija zmijskog ugriza [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2019 [pristupljeno 26.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:600612

M. Mikša, "Kemija zmijskog ugriza", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:600612

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:600612
Podaci o radu
NaslovKemija zmijskog ugriza
AutorMonika Mikša
MentorNenad Judaš (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Kemijski odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2019-09-20, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Kemija
Sažetak
Procjenjuje se da u svijetu ima više od 3500 vrsta zmija, među kojima je oko 600 otrovnih vrsta. Dok u nekim zemljama uopće nema zmija zbog geografskog položaja ili nepovoljne klime (Novi Zeland, Antarktika, Irska, Island...), u drugima je pojava zmije uobičajena. Južni dio Azije naseljava najveći broj zmijskih vrsta, a posebno treba istaknuti Indiju, gdje je ugriz zmije česti problem. Pod ugriz se obično misli na ugriz zmija otrovnica, jer ugriz neotrovne zmije u pravilu ne uzrokuje toliko... Više ozbiljne posljedice. Otrov zmije je jedan oblik sline, a sastoji se od mnogo komponenti te se prema djelovanju i posljedicama na organizam otrovi mogu podijeliti na citotoksične, neurotoksične i hemotoksične. Citotoksični su štetni za stanice i tkiva, neurotoksični za živčani sustav i procese, a hemotoksični djelovanjem na krvne stanice uzrokuju krvarenja. Iako postoje različiti načini utvrđivanja toksičnosti otrova, ona se najčešće mjeri LD50 testom. Djelovanje otrova poništava se djelovanjem protuotrova. Protuotrov se dobiva tako da se ubrizga manje količine razrijeđenog otrova u životinje, obično ovce, koze ili konje. Zatim se uzme krv životinje i odvajaju se specifična antitijela stvorena tijekom 2 – 3 mjeseca. Antitijela su temelj u daljnjim procesima dobivanja protuotrova. Protuotrov dobiven takvim postupkom se ubrizga u venu osobe koju je ugrizla zmija tako da se može pomiješati s krvlju i početi djelovati, no i tu postoje mnogi problemi.Često se događa da osoba dobije protuotrov namijenjen ugrizu neke druge zmije i zbog toga nije dovoljno učinkovit, npr. protuotrov namijenjen ugrizima otrovnica u Indiji djeluje slabo ili ne djeluje uopće protiv otrova afričkih zmija. Protuotrovi loše kvalitete sadrže premalu koncentraciju antitijela i puno konzervansa koji doprinose njihovom bržem kvarenju, a često su pušteni u uporabu jer su jeftiniji i lakše dostupni. Protuotrovi prave kvalitete su skupi i mnogo ljudi si ih ne može priuštiti. Još jedan problem je pohrana i skladištenje protuotrova. Oni se moraju čuvati na hladnom kako se ne bi pokvarili, a u mnogim ruralnim područjima ne postoje odgovarajući skladišni prostori i hladnjaci za to. Svi ovi problemi dovode do velikog broja smrtnih slučajeva zbog zmijskih ugriza. Zato se stalno radi na usavršavanju postojećih i istraživanjima s ciljem dobivanja novih protuotrova kako bi takvih slučajeva bilo što manje. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:600612
Studijski programNaziv: Kemija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) kemije (univ. bacc. chem.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Datum isteka embarga: 2021-03-20
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-10-16 10:14:29
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.