Cestovni promet je postao dio svakodnevnog života ljudi te uvelike povezuje njihove aktivnosti i interakcije. Rastom broja osobnih vozila dolazi do porasta emisije ugljičnog dioksida, a dugoročno pridonosi klimatskim promjenama. Ovaj utjecaj djelomično je modificiran postojanjem i značajkama vegetacijskog pokrova, odnosno šumama koje kompenziraju povećane emisije ugljičnog dioksida. Porast koncentracije ugljičnog dioksida utječe ne samo na klimatske značajke, već i na biljke koje kroz šumski pokrov čine 36,7% istraživanog područja. Cilj istraživanja ovog rada je testiranje hipoteze da značajke osobnih vozila (broj, starost i prosječni prijeđeni put) tijekom određenog vremenskog razdoblja utječu na promjenu značajki klimatskih pokazatelja (temperatura i oborina) te da šumski pokrov taj utjecaj djelomično modificira. Istraživano područje odnosi se na područje gradova i općina Zagrebačke županije i grada Zagreba. Analiza podataka o osobnim vozilima i klimatskim značajkama obuhvaća 11 - godišnji vremenski niz od 2007. do 2017. godine. Analizirani su podaci o klimatskim elementima s 13 klimatoloških postaja te je, uz spomenuto razdoblje analiziran i period od 30 godina (od 1988. do 2017. godine) kako bi se moglo osvrnuti i na recentne promjene klime. Rezultati analize odnosa parametara osobnih vozila i klimatskih pokazatelja pokazuju da je povezanost prosječnog prijeđenog puta kroz godine s temperaturama i oborinama u danom vremenskom periodu na istraživanom području statistički značajna, ali s vremenskom odgodom od 3 godine za temperaturu i odgodom od 1 godine za oborine. Porast koncentracije ugljičnog dioksida pozitivno utječe na povećanje biomase šumskog pokrova. Šumske površine pridonose smanjenju emisije ugljičnog dioksida, no samo u općinama s većim udjelom šuma u ukupnoj površini i s manjim brojem osobnih vozila.