prikaz prve stranice dokumenta Stratigrafske, naftnogeološke i paleoekološke značajke sarmatskih taložina zapadnog dijela Savske depresije
  Preuzmi
PDF 18.18 MB
disertacija
Stratigrafske, naftnogeološke i paleoekološke značajke sarmatskih taložina zapadnog dijela Savske depresije
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2019. urn:nbn:hr:217:679703
Majstorović Bušić, Ana
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Geološki odsjek

Institucijski repozitorij: Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Citirajte ovaj rad

Majstorović Bušić, A. (2019). Stratigrafske, naftnogeološke i paleoekološke značajke sarmatskih taložina zapadnog dijela Savske depresije (Disertacija). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:679703

Majstorović Bušić, Ana. "Stratigrafske, naftnogeološke i paleoekološke značajke sarmatskih taložina zapadnog dijela Savske depresije." Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:679703

Majstorović Bušić, Ana. "Stratigrafske, naftnogeološke i paleoekološke značajke sarmatskih taložina zapadnog dijela Savske depresije." Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:679703

Majstorović Bušić, A. (2019). 'Stratigrafske, naftnogeološke i paleoekološke značajke sarmatskih taložina zapadnog dijela Savske depresije', Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 18.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:679703

Majstorović Bušić A. Stratigrafske, naftnogeološke i paleoekološke značajke sarmatskih taložina zapadnog dijela Savske depresije [Disertacija]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2019 [pristupljeno 18.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:679703

A. Majstorović Bušić, "Stratigrafske, naftnogeološke i paleoekološke značajke sarmatskih taložina zapadnog dijela Savske depresije", Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:679703

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:679703
Podaci o radu
NaslovStratigrafske, naftnogeološke i paleoekološke značajke sarmatskih taložina zapadnog dijela Savske depresije
Naslov (engleski)Stratigraphic, petroleum geological and paleoecological features of the sarmatian deposits in the western part of the Sava Depression
AutorAna Majstorović Bušić
MentorJasenka Sremac (mentor)
MentorJosipa Velić (mentor)
Član povjerenstvaMarijan Kovačić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaĐurđica Pezelj (član povjerenstva)
Član povjerenstvaTomislav Malvić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Geološki odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2019-10-25, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Geologija
Geologija i paleontologija
Univerzalna decimalna klasifikacija
(UDC)		55 - Geologija. Meteorologija. Hidrologija
Sažetak
Tijekom srednjeg miocena područje zapadnog dijela Savske depresije dio je jugozapadnog ruba nekadašnjega Središnjeg Paratetisa, odnosno današnjega hrvatskoga dijela Panonskoga bazenskog sustava. Zbog prekida veze s Mediteranom i Indopacifikom tijekom sarmata započela je izolacija Središnjeg Paratetisa. što se očituje kroz pojavu endemske faune. Ovisno o paleoreljefu, intenzitetu erozije i energiji vode razvijaju se različiti tipovi okoliša. Razmatrajući bušotinske podatke uočeno je kako je sarmat vrlo rijetko prepoznat i izdvojen kao zaseban kat. Gornja granica sarmatskih taložina obično je bolje izražena te ju je moguće prepoznati po EK markeru Rs7, jer jezgre sedimenata ispod EK markera Rs7 sadrže miocensku fosilnu faunu stariju od panona. U cilju stjecanja uvida u rasprostranjenost i razvoj sarmata na površini prikupljeni su podatci iz brojnih radova te je istraživana i srednjomiocenska (sarmatska) fosilna flora i fauna na izdancima Svetonedeljskog brega. Rasprostranjenost sarmatskih taložina u dubini kreirana je i na temelju izvješća dubokih bušotina. Uspoređujući mikropaleontološke i petrografske karakteristike stijenskog materijala iz bušotina i karotažnih krivulja, na karotažnoj krivulji prirodne radioaktivnosti (engl. skr. GR) uočen je interval porasta vrijednosti prirodne radioaktivnosti ispod EK markera Rs7. Taj interval povećane radioaktivnosti na istraživanom području približno odgovara donjoj granici sarmatskih naslaga. U svrhu izradbe karte taložnih okoliša u vrijeme sarmata, svi površinski i dubinski podatci o taložnim okolišima grupirani su u četiri kategorije i to: (1) plitkog, (2) prijelaznog, (3) dubljeg i (4) kopnenog okoliša. Na taj je način svakoj analiziranoj točci u prostoru pridružena indikatorska vrijednost nazvana indikator okoliša. Na podatcima je primijenjeno više metoda kartiranja, te je utvrđeno da je najprimjerenija metoda koja prikazuje razdiobu okoliša tijekom sarmata metoda najmanjih kvadrata.
Sažetak (engleski)
During the Middle Miocene (Sarmatian), sedimentary basins in the western part of the Sava Depression belonged to the south-western part of the Central Paratethys. Area belongs to the south-western part of the Croatian part of Pannonian Basin System. Sea. Isolation of the Central Paratethys from the Mediterranean and Indo-Pacific began during the Sarmatian period and led to the occurrence of the endemic fauna. Evolution of environments was controlled by paleorelief, erosional intensity and water energy. Sarmatian is very rarely recognized and distinguished as a stage in well data. The approximate boundary between the Sarmatian and the Lower Pannonian is recognized by e-log marker Rs7 and sediments below the Rs7 contain Miocene fossil fauna older than the Pannonian. In order to define the distribution and development of Sarmatian outcrops, data from numerous papers were collected and the Middle Miocene (Sarmatian) fossil flora and fauna were analyzed at outcrops in the area of Svetonedeljski breg. Distribution of Sarmatian sediments was also determined based on deep wells reports. Potential boundary was observed on the gamma-ray well log curve (abb. GR). This interval of increased radioactivity roughly corresponds to the bottom of the Sarmatian deposits. In order to map depositional environments during the Sarmatian, all outcrops and well data of depositional environments are grouped into four categories: (1) shallow, (2) transitional, (3) deeper and (4) terrestrial environments. In this way, each analyzed point is assigned an indicator value called an environmental indicator. The few mapping methods were applied and the most appropriate method that represents the spatial data distribution was the least-squares method.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:679703
Studijski programNaziv: Geologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: poslijediplomski doktorski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje prirodnih znanosti, polje geologija (dr. sc.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-12-16 10:24:40