prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj florističkih i strukturnih svojstava šuma Zagreba i okolice na populacije djetlića (Picidae, Aves)
  Preuzmi
PDF 1.69 MB
diplomski rad
Utjecaj florističkih i strukturnih svojstava šuma Zagreba i okolice na populacije djetlića (Picidae, Aves)
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2020. urn:nbn:hr:217:967548
Jurkas, Željka
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Biološki odsjek

Institucijski repozitorij: Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Citirajte ovaj rad

Jurkas, Ž. (2020). Utjecaj florističkih i strukturnih svojstava šuma Zagreba i okolice na populacije djetlića (Picidae, Aves) (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:967548

Jurkas, Željka. "Utjecaj florističkih i strukturnih svojstava šuma Zagreba i okolice na populacije djetlića (Picidae, Aves)." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:967548

Jurkas, Željka. "Utjecaj florističkih i strukturnih svojstava šuma Zagreba i okolice na populacije djetlića (Picidae, Aves)." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:967548

Jurkas, Ž. (2020). 'Utjecaj florističkih i strukturnih svojstava šuma Zagreba i okolice na populacije djetlića (Picidae, Aves)', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 23.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:967548

Jurkas Ž. Utjecaj florističkih i strukturnih svojstava šuma Zagreba i okolice na populacije djetlića (Picidae, Aves) [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2020 [pristupljeno 23.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:967548

Ž. Jurkas, "Utjecaj florističkih i strukturnih svojstava šuma Zagreba i okolice na populacije djetlića (Picidae, Aves)", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:967548

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:967548
Podaci o radu
NaslovUtjecaj florističkih i strukturnih svojstava šuma Zagreba i okolice na populacije djetlića (Picidae, Aves)
Naslov (engleski)Impact of floristic and structural composition of woodland areas on woodpeckers (Picidae, Aves) in and around the city of Zagreb, Croatia
AutorŽeljka Jurkas
MentorDavor Ćiković (mentor)
MentorPerica Mustafić (mentor)
Član povjerenstvaMarija Gligora Udovič (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaVesna Benković (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Biološki odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2020, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Sažetak
Tijekom dvije gnijezdeće sezone na području parka Maksimir te šume i šumaraka ruralnog kraja Marijagoričkog pobrđa istražene su zajednice djetlića kombiniranom metodom brojanja u točki i mapiranja teritorija uz korištenje zvukovnog vaba te su mjereni vegetacijski parametri metodom kružnih ploha. U zajednicama djetlića zabilježene su tri vrste: veliki (Dendrocopos major L., 1758), crvenoglavi (Leiopicus medius L., 1758) i mali djetlić (Dryobates minor L., 1758). Četiri puta veća bila je gustoća populacija u park-šumi Maksimir u odnosu na prirodnu šumu van Zagreba što potvrđuje da je Maksimir, unatoč manjoj površini, kvalitetno stanište za djetliće. U ruralnom mozaiku šumaraka i voćnjaka zabilježen je samo veliki djetlić. Zabilježeno je ukupno 13 vrsta drveća, no floristički najbogatije područje imalo je i najmanju temeljnicu. Analiza vegetacijskih varijabli svrstala je šumu Maksimira u staru šumu, dok je šuma Marijagoričkog pobrđa svrstana u mladu šumu.
Sažetak (engleski)
During two breeding seasons in the area of Park Maksimir and forests and woodlands of the rural area of Marijagorica hills, the woodpecker community was explored using combined method of point counting and territorial mapping using sound luring. Also, vegetation parameters were measured using circular surface methods. Three species have been reported in woodpecker communities: great spotted woodpecker (Dendrocopos major L., 1758), middle-spotted woodpecker (Leiopicus medius L., 1758), and lesser spotted woodpecker (Dryobates minor L., 1758). Population density in Maksimir Park forest was four times higher than in the natural forest outside of Zagreb, which confirms that despite its smaller surface area, Maksimir is a good habitat for woodpeckers. Only the great spotted woodpecker has been observed in the rural mosaic of woodlands and orchards. A total of 13 tree species were recorded and yet floristically richest area had the smallest tree basal area. The analysis of vegetation variables classified Maksimir forest as an old forest, while the forest of Marijagorica hills classified as a young one.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:967548
Studijski programNaziv: Ekologija i zaštita prirode
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekologije i zaštite prirode (mag. oecol. et prot. nat.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2020-06-09 10:41:00