prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj mješavine antidepresiva i amfetamina na fiziološke pokazatelje i ponašanje invazivne strane vrste signalnog raka Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852)
  Preuzmi
PDF 1.32 MB
diplomski rad
Utjecaj mješavine antidepresiva i amfetamina na fiziološke pokazatelje i ponašanje invazivne strane vrste signalnog raka Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852)
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2020. urn:nbn:hr:217:404184
Buhin, Katarina
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Biološki odsjek

Institucijski repozitorij: Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Citirajte ovaj rad

Buhin, K. (2020). Utjecaj mješavine antidepresiva i amfetamina na fiziološke pokazatelje i ponašanje invazivne strane vrste signalnog raka Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852) (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:404184

Buhin, Katarina. "Utjecaj mješavine antidepresiva i amfetamina na fiziološke pokazatelje i ponašanje invazivne strane vrste signalnog raka Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852)." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:404184

Buhin, Katarina. "Utjecaj mješavine antidepresiva i amfetamina na fiziološke pokazatelje i ponašanje invazivne strane vrste signalnog raka Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852)." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:404184

Buhin, K. (2020). 'Utjecaj mješavine antidepresiva i amfetamina na fiziološke pokazatelje i ponašanje invazivne strane vrste signalnog raka Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852)', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 16.04.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:404184

Buhin K. Utjecaj mješavine antidepresiva i amfetamina na fiziološke pokazatelje i ponašanje invazivne strane vrste signalnog raka Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852) [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2020 [pristupljeno 16.04.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:404184

K. Buhin, "Utjecaj mješavine antidepresiva i amfetamina na fiziološke pokazatelje i ponašanje invazivne strane vrste signalnog raka Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852)", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:404184

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:404184
Podaci o radu
NaslovUtjecaj mješavine antidepresiva i amfetamina na fiziološke pokazatelje i ponašanje invazivne strane vrste signalnog raka Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852)
AutorKatarina Buhin
MentorSandra Hudina (mentor)
MentorSandra Radić Brkanac (mentor)
Član povjerenstvaSandra Hudina (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaSandra Radić Brkanac (član povjerenstva)
Član povjerenstvaSofia Ana Blažević (član povjerenstva)
Član povjerenstvaJasna Lajtner (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Biološki odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2020-02-27, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Sažetak
Vodeni ekosustavi kontinuirano su ugroženi ispuštanjem sve većih količina tzv. „emerging contaminants“ koji uključuju farmaceutike i proizvode za osobnu njegu. Farmaceutici se u okolišu ne pojavljuju kao individualni spojevi, već kao njihove mješavine. Cilj istraživanja bio je ispitati ima li mješavina tri odabrana prioritetna spoja (antidepresiva citaloprama i nortriptilina te opojne droge amfetamina) utjecaj na fiziologiju i ponašanje najuspješnije invazivne strane vrste europskih slatkovodnih ekosustava – signalnog raka (Pacifastacus leniusculus). Rakovi su mješavini spojeva u okolišno relevantnoj koncentraciji bili izloženi sedam dana. U dva navrata – nakon 24 h i nakon sedam dana izlaganja mjereni su fiziološki pokazatelji: koncentracija serotonina u cerebralnim ganglijima, koncentracija glukoze u hemolimfi te koncentracija malondialdehida (MDA) kao biomarkera oksidativnog stresa, te ponašanje: aktivnost u novom prostoru i antagonističke interakcije rakova. Koncentracija serotonina, razina glukoze u hemolimfi, aktivnost i dinamika antagonističkih interakcija nisu se značajno razlikovale između izloženih jedinki i kontrola, no jedinke izložene mješavini spojeva imale su značajno povećanu koncentraciju MDA što pokazuje da mješavina spojeva može uzrokovati oksidativni stres kod ne-ciljanih organizama čak i u okolišno relevantnim koncentracijama. Buduća istraživanja trebalo bi proširiti na utjecaj mješavine spojeva na rast i reprodukciju rakova te produžiti trajanje izlaganja.
Sažetak (engleski)
Aquatic ecosystems are continuously threatened by the release of increasing amounts of “emerging contaminants”, including pharmaceuticals and personal care products. In the environment, pharmaceuticals are present in mixtures but their effects on non-target organisms are largely unexplored. This study aims to examine whether the mixture of three chosen substances (antidepressant citalopram and nortriptyline and illicit drug amphetamine) influences the behavior and physiology of the most successful crustacean invader of European freshwaters - the signal crayfish (Pacifastacus leniusculus). Crayfish were exposed to environmentally relevant concentrations of mixtures for seven days. We measured the effects on physiology (indicators: serotonin concentration in the brain, glucose level in the hemolymph and concentration of malondialdehyde (MDA) as a biomarker of oxidative stress), and behaviour (parameters: activity and antagonistic interactions) after 24 h and after seven days. There was no significant difference in serotonin and glucose concentrations nor in activity or dynamics of antagonistic interactions between exposed individuals and controls. Exposed individuals had significantly increased MDA concentrations which shows that compound mixture can cause oxidative stress in the non-target organisms even in environmentally relevant concentrations. Future research should include the effect of compound mixtures on growth and reproduction and extend the duration of exposure.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:404184
Studijski programNaziv: Ekologija i zaštita prirode
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekologije i zaštite prirode (mag. oecol. et prot. nat.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Datum isteka embarga: 2021-02-27
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2020-07-13 08:40:26