Dlaka je jedna od glavnih karakteristika sisavaca. Raste iz folikula u dermi i prolazi kroz tri faze: anagen, katagen (faze rasta) i telogen (faza mirovanja) nakon kojeg dlaka prirodno ispada i ciklus se ponavlja. To periodično ispadanje dlaka jedan je od razloga zašto je često pronađena na mjestu zločina. Također može biti iščupana u fazi aktivnog rasta i tada postoji velika mogućnost da na korijenu ima ostatak folikularnog tkiva koje je bogat izvor DNA. Forenzička analiza dlake obično započinje makroskopskom i mikroskopskom analizom nakon kojih slijedi DNA analiza. Da bi poslužila kao validan dokaz dlaka mora biti pravilno sakupljena sa mjestu zločina i pohranjena u laboratorij zajedno s referentnim uzorcima. Na dlaku mogu utjecati brojni vanjski uvjeti zbog čega je poželjno da referentni uzorak bude sakupljen u isto vrijeme kad i onaj koji se ispituje. Za uspoređivanje dva uzorka koristan je usporedni mikroskop koji se sastoji od dva svjetlosna mikroskopa povezana optičkim mostom. Osim usporedbe nepoznate i referentne dlake, mikroskopska analiza može dati informacije o području rasta dlake, rasi i je li nasilno iščupana. U otkrivanju dobi i spola ili pak individualizaciji neophodna je DNA analiza, koja je moguća ako se iz folikularnog tkiva ili korijena dlake uspije izolirati nuklearna DNA. Ako dlaka nema ni folikularni privjesak ni korijen ili kada je ekstrahirane DNA vrlo malo (ili je degradirana), pomoć pri identifikaciji može pružiti mtDNA, no ona ne može poslužiti za individualizaciju jer se naslijeđuje samo po majčinoj liniji.