Obala je prostor od iznimne važnosti za čovječanstvo. Većina svjetskog stanovništva živi na obali te je zato obala izložena ogromnom antropogenom pritsku. Uz antropogeni, na obalu djeluje i prirodni pritisak. Kad se ti pritisci spoje, procesi koji se na obali prirodno odvijaju znatno se ubrzavaju. Jedan od tih prirodnih procesa jest erozija. Erozija danas predstavlja jedan od najvećih svjetskih problema jer dijelovi obale doslovno nestaju. Dakle, eroziju je potrebno spriječiti kako plaže, koje su osnovni uvjet za razvoj turizma, ne bi nestale. Kako bi se obalom moglo uspješno obavljati, potrebno je poznavati njene tipove i karakteristike. U Hrvatskoj broj plaža nije poznat, a isti je potrebno što hitnije utvrditi kako bi se mogle poduzeti mjere za obranu od erozije. Cilj ovog rada bio je odrediti vrste i karakteristike obale otoka Brača. Bračka obala iscrtavana je u programu Google Earth te su dobiveni podatci analizirani. Ukupna dužina bračke obale iznosi 219,133 km. Prema Izvješću Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2008.-2012. Prema Narodnim Novinama, (NN, 2013.) 2012. godine antropogenizirana obala zauzimala je 1562 km odnosno 24,8% hrvatske obale. Danas na otoku Braču antropogenizirana obala zauzima 45,74 km ili 20,87% bračke obale. Vidljivo je da je postotak antropogenizirane bračke obale vrlo blizu postotku ukupne antropogenizirane hrvatske obale. To znači da se otok Brač postotkom antropogenizirane obale značajno približio postotku na državnoj razini. Jedan od glavnih razloga tome je blizina Splita i dobra prometna povezanost s njim, čime otok Brač postaje njegovo svojevrsno predgrađe. Činjenica jest da antropogenizacija i dalje raste, a prostornim planovima osigurano je 16,5% za daljnji razvoj naselja i 8,4% za razvoj gospodarskih zona izvan naselja što uključuje i turističke zone (NN, 2013.). Brač se i dalje izgrađuje te dužina urbanizirane morske obale postaje sve veća. Primjer koji dobro opisuje porast urbanizirane obale kroz vrijeme jest Puntinak. Puntinak se nalazi nasuprot mjesta Sumartin. Pedesetih godina prošlog stoljeća Puntinak je bio u potpunosti neizgrađen (Sl. 15). Danas je Puntinak izgrađeniji od Sumartina (Sl. 16). Na obali su izgrađene luksuzne vile od kojih svaka ima privatno betonirano kupalište i sunčalište. Iznad prvog reda do mora također su izgrađene vile, a izgradnja Puntinka i dalje se nastavlja u turističke svrhe. Stoga smatram da će se antropogenizacija i urbanizacija bračke obale i dalje nastaviti te da će kroz dvadesetak godina količina antropogenizirane obali narasti nekoliko puta.