Naslov Struktura i sastav beskralješnjaka u naselju alge Corallina officinalis na području južne Istre Naslov (engleski) Structure and composition of invertebrates associated with Corallina officinalis in
southern Istria Autor Moira Buršić Mentor Ljiljana Iveša (mentor)Mentor Branka Bruvo Mađarić (mentor)Član povjerenstva Petar Kružić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Mauro Štifanić (član povjerenstva)Član povjerenstva Mladen Kučinić (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2020-11-12, Hrvatska Znanstveno / umjetničko PRIRODNE ZNANOSTI Univerzalna decimalna klasifikacijaUDC ) 55 - Geologija. Meteorologija. Hidrologija Sažetak Crvena inkrustrirajuća alga Corallina officinalis pruža zaklon mnogim beskralješnjacima u području mediolitorala od djelovanja valova, predacije i isušivanja. Karakteristična morfološka struktura i složenost naselja ove alge imaju veliki utjecaj na bioraznolikost ove zajednice. Cilj ovog rada bio je utvrditi naselja alge C. officinalis na području južne Istre te ispitati razlike u sastavu beskralješnjaka unutar naselja alge na područjima pod antropogenim utjecajem i područjima izvan antropogenog utjecaja. Drugi cilj bio je istražiti sezonske promjene u sastavu beskralješnjaka s posebnim osvrtom na mekušce uzimajući u obzir vegetacijski maksimum i minimum alge. Treći cilj bio je koristiti metodu DNA barkodiranja u svrhu detaljnijeg određivanja beskralješnjaka. Na četiri područja uzorkovanja odabrano je 9 lokacija i 18 lokaliteta gdje je pokrivenost algom bila veća od 90%. Na svakom lokalitetu uzorkovanje je provedeno kvantitativno u 3 replikata, struganjem unutar kvadrata veličine 5x5 cm. U uzorcima uzetim u maksimumu vegetacijske sezone (zima) alge ukupno je izolirano 29.711 jedinki beskralješnjaka, a u minimumu vegetacijske sezone (ljeto) 22.292 jedinki. Prosječan broj jedinki po kvadratnom metru iznosio je 220.000 za zimu i 165.200 za ljeto, sa zabilježenim maksimumom od 586.000 jedinki tijekom zime na lokaciji Stupice. Dominantne skupine bile su amfipodni rakovi, mnogočetinaši, školjkaši i puževi, koji su činili više od 80% svih beskralješnjaka pronađenih unutar naselja alge. Sezonska dinamika uzorkovanja pokazala je da su uzorci uzeti u maksimumu vegetacijske sezone alge imali veću gustoću beskralješnjaka, naspram uzoraka uzetih u minimumu vegetacijske sezone. Antropogeni utjecaj odrazio se na brojnost najabundantnijih vrsta puževa i školjkaša te se može uočiti smanjenje prosječne brojnosti jedinki na lokacijama pod antropogenim utjecajem. DNA barkodiranje pokazalo se kao koristan alat te je molekularno determinirano 17 vrsta puževa i 14 vrsta školjkaša. BOLD baza podataka nadopunjena je s 45 DNA barkoda od kojih su za bazu bile nove 2 vrste školjkaša i 7 vrsta puževa. Sveobuhvatan sastav beskralješnjaka ukazuje na visoku bioraznolikost unutar naselja alge C. officinalis s najvišom zabilježenom maksimalnom gustoćom jedinki beskralješnjaka u usporedbi sa sličnim istraživanjima diljem svijeta.
Sažetak (engleski) Red coralligenous algae Corallina officinalis provides shelter to many invertebrate species from wave actions, predation and desiccation stress in the intertidal area. Physical structure and complexity of the habitat have a major influence on biodiversity of this community. The aim of this study was to identify C. officinalis settlements in southern Istria and to examine differences in invertebrate assemblages within these settlements in areas with and without anthropogenic impact. Second aim was to study seasonal changes in compositon of invertebrates with particular reference to molluscs, taking into account algae’s maximum and minimum growth. Third aim was to use DNA barcoding as a method for more detailed identification of invertebrates. Nine locations and 18 localities with algal coverage range above 90% were chosen at four research areas. At each locality sampling was done quantitatively in 3 replicates, by scraping off within quadrats 5x5 cm in size. Samples taken during maximum growth (winter) of C. officinalis, had a total of 29,711 isolated specimens, while samples taken during minimum growth (summer) had 22,292 specimens. The average number of specimens per square meter was 220,000 for winter and 165,000 for summer, with a recorded maximum of 586,000 specimens during winter at location Stupice. Dominant macrofaunal groups were amphipods, polychaetes, bivalves and gastropods that made more than 80% of all invertebrates recorded within C. officinalis settlements. The seasonal sampling dynamics showed that samples taken during maximum growth had a higher density of invertebrates, compared to the samples taken during minimum growth. Anthropogenic impact affected the number of the most abundant gastropod and bivalve species, and a decrease in the average number of individuals at locations under anthropogenic influence can be observed. DNA barcoding has proven to be a useful tool for identifying 17 gastropod and 14 bivalve species. BOLD database was supplemented with 45 DNA barcodes, of which 2 bivalves species and 7 gastropod species were new to the database. The comprehensive composition of invertebrates indicates high biodiversity within the C. officinalis settlements with the highest recorded maximum density of invertebrates compared to similar studies worldwide.
Ključne riječi
beskralješnjaci
Corallina officinalis
kartiranje
bioraznolikost
antropogeni utjecaj
južna obala Istre
DNA barkodiranje
Ključne riječi (engleski)
invertebrates
Corallina officinalis
mapping
biodiversity
anthropogenic impact
southern Istrian coast
DNA barcoding
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:217:251266 Datum promocije 2021 Studijski program Naziv: Interdisciplinarni doktorski studiji iz oceanologije Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2021-02-02 12:17:01
