prikaz prve stranice dokumenta Uloga reaktivnih kisikovih oblika u odgovoru biljaka na stresne uvjete
  Preuzmi
PDF 422.18 KB
završni rad
Uloga reaktivnih kisikovih oblika u odgovoru biljaka na stresne uvjete
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2021. urn:nbn:hr:217:796408
Vojvodić, Jelena
Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
Biološki odsjek

Institucijski repozitorij: Repozitorij Prirodoslovno-matematičkog fakulteta

Citirajte ovaj rad

Vojvodić, J. (2021). Uloga reaktivnih kisikovih oblika u odgovoru biljaka na stresne uvjete (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:796408

Vojvodić, Jelena. "Uloga reaktivnih kisikovih oblika u odgovoru biljaka na stresne uvjete." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:796408

Vojvodić, Jelena. "Uloga reaktivnih kisikovih oblika u odgovoru biljaka na stresne uvjete." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:796408

Vojvodić, J. (2021). 'Uloga reaktivnih kisikovih oblika u odgovoru biljaka na stresne uvjete', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, citirano: 05.01.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:796408

Vojvodić J. Uloga reaktivnih kisikovih oblika u odgovoru biljaka na stresne uvjete [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet; 2021 [pristupljeno 05.01.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:796408

J. Vojvodić, "Uloga reaktivnih kisikovih oblika u odgovoru biljaka na stresne uvjete", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 2021. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:796408

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:217:796408
Podaci o radu
NaslovUloga reaktivnih kisikovih oblika u odgovoru biljaka na stresne uvjete
Naslov (engleski)The role of reactive oxygen species in plants' response to stress
AutorJelena Vojvodić
MentorŽeljka Vidaković Cifrek (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet
(Biološki odsjek)
Zagreb
Datum i država obrane2021-09-20, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Biologija
Sažetak
Reaktivni kisikovi oblici često se smatraju štetnim nusproduktom aerobnog metabolizma. Međutim, oni djeluju i kao signalne molekule prilikom odgovora biljaka na stresne uvjete. Nakon percepcije stresnog čimbenika putem raznih receptora dolazi do povećane proizvodnje ROS koji pokreću daljnju signalnu kaskadu u biljnim stanicama. Promjena koncentracije ROS posljedica je promjene regulacije enzima NADPH oksidaze koja je središnje mjesto apoplastne sinteze ROS. NADPH oksidaza podložna je brojnim razinama regulacije, što omogućuje preciznu kontrolu proizvodnje ROS, koji potom stupaju u interakcije s brojnim staničnim proteinima te utječu na njihovu funkciju. Direktno utječu na post-translacijsku modifikaciju proteina i na taj način reguliraju njihovu aktivnost. Osim na aktivnost proteina, post-translacijskom modifikacijom histona indirektno djeluju i na ekspresiju određenih gena. S membranskim lipidima stupaju u reakciju peroksidacije čime mogu dovesti i do aktivacije programirane stanične smrti. Promjene koje su inducirane djelovanjem ROS omogućuju stanici odgovor i stjecanje otpornosti na biotički ili abiotički stresni čimbenik koji je pokrenuo prijenos signala.
Sažetak (engleski)
Reactive oxygen species, which are often considered toxic by-products of aerobic metabolism, also act as signalling molecules during stress response in plants. After the cell senses a stressor via various receptors, there is an increase in the production of ROS which leads to a signalling cascade in plant cells. Concentration of ROS depends on the regulation of the NADPH oxidase, which is the central enzyme for apoplastic ROS production. NADPH oxidase is susceptible to many levels of regulation, which allows the fine control of ROS production. Produced ROS then interact with numerous cellular proteins, leading to changes in their function. ROS can directly cause posttranslational modifications of proteins, which results in the alteration of their activity. By inducing posttranslational modifications in histones, ROS can indirectly change gene expression. ROS also interact with membrane lipids and cause their peroxidation which can even result in programmed cell death. The cellular changes, which are induced by ROS, give rise to resistance to the abiotic or biotic stress factor which initiated the signalling cascade.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:217:796408
Studijski programNaziv: Molekularna biologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) molekularne biologije (univ. bacc. biol. mol.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-09-21 10:58:33