Naslov Programiranje pomoću okvira
Naslov (engleski) Programming using frameworks
Autor Ana Sutlović
Mentor Saša Mladenović (mentor)
Član povjerenstva Saša Mladenović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Divna Krpan (član povjerenstva)
Član povjerenstva Marin Aglić Čuvić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Prirodoslovno-matematički fakultet (Odjel za informatiku) Split
Datum i država obrane 2019-01-08, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana TEHNIČKE ZNANOSTI Računarstvo
Sažetak Razvoj Interneta započinje u SAD-u šezdesetih godina prošlog stoljeća kao produkt vojnih potreba. Glavni je zadatak bio razvoj slanja paketa podataka preko mreže. Veliki korak koji je doveo do ubrzanog širenja Interneta dogodio se 1990. godine uspostavljanjem jedne od najatraktivnijih mrežnih usluga, World Wide Weba. Daljnjim razvojem Interneta, došlo je do razvoja aplikacija (kojih je svakim danom sve više) i programskih jezika prilagođenih potrebama Interneta.
Programski jezik JavaScript u to se vrijeme postavio kao idealno rješenje jer je zadovoljio potrebe komunikacije klijenta i servera. Daljnjim napretkom tehnologije i potrebom korisnika za modernijim sučeljima, JavaScript se dodatno razvija. Nastaju razne biblioteke koje se po potrebi uključuju (dodaju) prilikom programiranja te se ovisno o kombinaciji dodanih biblioteka mijenjaju funkcionalnosti aplikacije, a samim time pružaju i širok spektar novih mogućnosti.
Biblioteke su na svom početku bile idealno rješenje, no kasnije su se neke biblioteke u sličnim ili čak istim kombinacijama uključivale u program pa su zbog toga nastali okviri (engl. framework) koji već u sebi imaju uključene najčešće korištene biblioteke. Na taj način je programeru smanjena potreba za odabirom pojedinih biblioteka, ali je za programera osigurano da na početku ima sve što je potrebno, ovisno o području tj. potrebi aplikacije koju razvija. Okviri su danas jako popularni te se velika većina web aplikacija izrađuje pomoću njih, no ipak imaju i neke mane kao što su uporaba drugačije sintakse od čistog JavaScript jezika.
Obzirom da svi programeri ne poznaju JavaScript ili neku od njegovih inačica u dovoljnoj mjeri, razvili su se tzv. wrapperi. To su programska okruženja koja omogućuju programeru pisanje koda u već poznatom programskom jeziku, a wrapper, tzv. omotač, doslovno omota sloj oko napisanog koda te ga prevede u JavaScript kod ili neki drugi programski jezik, naravno ovisno o wrapperu. Prednost im je kodiranje u već poznatom jeziku, ali često postoje i mane kao što su ograničenje wrappera koji ima onoliko mogućnosti koliko ih wrapper podržava.
Kako bi i studenti bili u tijeku s novim tehnologijama, na fakultetima se osmišljavaju novi kolegiji koji o njima poučavaju. Ipak, satnice na fakultetu su premale da bi se mogla dobiti konkretna znanja o svemu potrebnom za rad u realnim situacijama, ali ipak daju širu sliku što studenta čeka u budućnosti.
Sažetak (engleski) The history of the Internet began in the USA in the 1960s as a product of military needs. The main task was to develop sending data packages using network. The big step that led to the rapid expansion of the Internet occurred in 1990 by establishing one of the most demanding network services, the World Wide Web. With the further development of the Internet, there has been an increase in the number of applications (more and more each day) and Internetbased programming languages. At that time, the programming language JavaScript was set up as an ideal solution because it met the needs of client and server communication. By further technology developing and user needs for more modern interfaces, JavaScript is evolving. Various libraries are appearing, which are optionally included when programming, and depending on the combination of the added libraries, they change the application's functionality and thus provide a wide range of features. In the beginning, libraries were the ideal solution, but later some libraries were included in the program in similar or even same combinations, which resulted developing frameworks that already include those libraries. With that option, the programmer has fewer choices but in the start has everything that is needed for the application develeoping. Frameworks are very popular today and the majority of web applications use them, but they still have some flaws like different syntax from pure JavaScript language. Since there are developers that don't know or use JavaScript language or some of versions, wrappers have been developed. They are program environments that offer writing code in a known programming language, and that wrapper, literally wrap a layer around the written
code and translate it into a JavaScript code or other programming language, of course depending on the wrapper. Theirs great advantage for the programmer is coding in a language they already know, but there are often shortcomings such as wrapper limitations and having as many features as the wrapper has. In order for the students to be in the process of using new technologies, new courses are being set up at the colleges that teach them. However, number of hours are too small to be able to get specific knowledge of everything needed to work in realistic situations but still give a wider picture of what the student is looking forward to in the future.
Ključne riječi
web aplikacija
JavaScript
biblioteke
wrapperi
Ključne riječi (engleski)
web application
JavaScript
libraries
wrappers
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:166:821209
Studijski program Naziv: Informatika (jednopredmetni); smjerovi: nastavnički Smjer: nastavnički Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije informatike (mag. educ. inf.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Rad dostupan nakon Datum isteka embarga: 2029-01-10
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2019-03-07 07:28:15