| Sažetak | Katolička crkva, kao sudionik društvenoga života, i zbog svoga poslanja, smatra se odgovornom za izražavanje stava o svim društvenim, pa tako i gospodarskim pitanjima. To pravo joj priznaje i suvremeno zakonodavstvo. Međutim, taj stav često nije dovoljno poznat u javnosti. Crkva ne može dati neka konkretna tehnička rješenja, na temelju socijalnoga nauka, a to joj nije niti zadaća u društvu. Ali Crkva može i dužna je ući u društveni dijalog o gospodarskim pitanjima, nudeći svoj pogled na njih.
U radu je najprije prikazan povijesni razvoj socijalnoga nauka Crkve, dio kojega je i stav Crkve o gospodarskim pitanjima. Crkva je oduvijek skrbila o onima kojima je bila potrebna pomoć, a s društvenim promjenama u industrijskoj revoluciji započela je sustavno izgrađivati svoj socijalni nauk koji se razvija do danas. Potom je pojašnjen temeljni stav Crkve o gospodarskim pitanjima. U socijalnom nauku Crkve, izloženom od crkvenoga učiteljstva, i utemeljenom na Svetom pismu, jasno je izražen temeljni stav o gospodarskim pitanima: čovjek je u središtu svega gospodarskoga života i njemu treba dati prednost pred svim drugim interesima u gospodarstvu. Crkva je izgradila načela na kojima počiva njezin socijalni nauk: dostojanstvo ljudske osobe, opće dobro, supsidijarnost i solidarnost, a dala je i svoje mišljenje o pojedinim pitanjima: radu, gospodarstvu i međunarodnomu razvoju. To je također prikazano u radu, kao i razvoj socijalnoga nauka u Hrvatskoj, posebno povezanoga s njezinom specifičnom društvenom i gospodarskom zbiljom. |
