Diplomski rad temelji se na objašnjenju postupka pružanja besplatne pravne pomoći u upravnim predmetima u Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba. Rad je koncipiran u nekoliko cjelina u kojima se objašnjava cjelokupni postupak pružanja besplatne pravne pomoći od predaje zahtjeva nadležnom tijelu do odlučivanja, financijski aspekti te uloga Pravne klinike Pravnog fakulteta u pružanju besplatne pravne pomoći. Objašnjava se i uloga Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba kao nadležnog tijela za postupanje u prvom stupnju. Institut besplatne pravne pomoći u Republici Hrvatskoj pojavio se tek 2004. godine kada je izrađen tekst Zakona koji je javnosti objavljen 2005. godine. Trenutno je na snazi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći NN br. 143/13. Zakonom se uređuje svrha, korisnici i vrste besplatne pravne pomoći, pružatelji pravne pomoći, uvjeti, postupak za ostvarivanje pravne pomoći, prekogranično ostvarivanje pravne pomoći, financiranje pravne pomoći i nadzor nad provedbom Zakona. Tri osnovna pojma koje je potrebno objasniti radi boljeg razumijevanja teme jesu korisnici besplatne pravne pomoći, pružatelji pravne pomoći te vrste pravne pomoći. Korisnici pravne pomoći u smislu Zakona su: hrvatski državljani, dijete koje nema hrvatsko državljanstvo i zatečeno je u Republici Hrvatskoj bez pratnje odrasle osobe odgovorne prema zakonu, stranci na privremenom boravku pod uvjetom uzajamnosti i stranci na stalnom boravku, stranci pod privremenom zaštitom, stranci koji nezakonito borave i stranci na kratkotrajnom boravku u postupcima donošenja rješenja o protjerivanju ili rješenja o povratku, tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom te članovi njihovih obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, u postupcima u kojima im pravna pomoć nije osigurana posebnim zakonom. Pružatelji pravne pomoći dijele se na primarne i sekundarne pružatelje, primarnu pravnu pomoć pružaju uredi, ovlaštene udruge i pravne klinike, dok sekundarnu pravnu pomoć pružaju odvjetnici. Vrste pravne pomoći su primarna i sekundarna pravna pomoć. Primarna pravna pomoć obuhvaća opću pravnu informaciju, pravni savjet, sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela, zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima, pravnu pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora. Sekundarna pravna pomoć obuhvaća pravni savjet, sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem, sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima, zastupanje u sudskim postupcima, pravnu pomoć u mirnom rješenju spora. Sekundarna pravna pomoć također obuhvaća i oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka te oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi. Glavna razlika između primarne i sekundarne pravne pomoći je ta što se primarna pravna pomoć odnosi na onu pravnu pomoć koja se pruža prije izlaska na sud, dok je sekundarna pravna pomoć ona pomoć koja se pruža nakon izlaska na sud, odnosno i u samom tijeku sudskog postupka. Specifičnost sekundarne pravne pomoći je u tome što ona obuhvaća i oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka te oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi. Oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka može se odobriti ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje predujma troškova postupka moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu. Pri donošenju odluke osobito će se voditi računa o visini troškova sudskog postupka u kojem se traži oslobođenje. Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi može se odobriti u svim sudskim postupcima ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje sudskih pristojbi moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, Pri donošenju odluke osobito će se voditi računa o visini sudskih pristojbi u postupku u kojem se traži oslobođenje. Da bi se ostvarilo pravo na besplatnu pravnu pomoć, bilo primarnu ili sekundarnu, potrebno je ispuniti određene pretpostavke definirane Zakonom. Nakon što su ispunjene pretpostavke pokreće se postupak izravnim obraćanjem pružatelju pravne pomoći. Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnom uredu. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu, čiji je sastavni dio suglasnost podnositelja zahtjeva i članova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini, u kojem će podnositelj zahtjeva potvrditi da su podaci koje je dao točni i potpuni. Pružanje besplatne pravne pomoći posao je državne uprave koju Republika Hrvatska svojim unutarnjim ustrojstvom mora osigurati na svim razinama svog samoupravnog ustrojstva. Gradu Zagrebu, zbog njegovog statusa grada i županije povjereno je osiguranje pružanja besplatne pravne pomoći kao oblik obavljanja poslova državne uprave u prenesenom djelokrugu. . Stupanjem na snagu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći iz 2008. u Gradu Zagrebu je unutar Gradskog ureda za opću upravu ustrojen Sektor za besplatnu pravnu pomoć. Pružanje besplatne pravne pomoći u upravnim predmetima je primarna pravna pomoć koja se pruža u Gradu Zagrebu. Grad Zagreb dužan je također pisati žalbe za sekundarnu pravnu pomoć, što je drugi stupanj, u tim slučajevima odobrava odvjetnike koji ih pišu. Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći propisano je da se sredstva za financiranje besplatne pravne pomoći osiguravaju u proračunu lokalnih jedinica. Ulaskom u Europsku uniju veliki iznos sredstava osigurava se i u fondovima Europske unije. Nakon ulaska u Europsku uniju veliku važnost i ulogu dobiva Pravna klinika koja pruža besplatnu pravnu pomoć. Pravna klinika je jedinica Pravnog fakulteta u okviru koje studenti pružaju besplatnu pravnu pomoć građanima kojima je ona potrebna. Klinika je osnovana u jesen 2010., i uključena je u nastavni plan i program Pravnog fakulteta. Važno je spomenuti i objasniti problematiku koja se veže uz institut pružanja besplatne pravne pomoći. Glavni problem je neupućenost građana u prava i načine ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć te prijenosa informacija od strane odvjetnika koji svojim klijentima ustupaju zastarjele informacije i obrasce, ne poštuju vremenske rokove, te se ne pridržavaju zakona. Postoje i brojni drugi problemi koji se vežu uz institut pružanja besplatne pravne pomoći a koje bi trebalo što prije riješiti kako bi građani mogli brže, učinkovitije i jednostavnije ostvariti svoja prava koja im omogućuje Zakon.