Premda Europska unija kao jedinstvena nadnacionalna zajednica broji 28 država članica, potrebne su i reforme za njezino efikasno djelovanje i rješavanje sadašnjih, ali i budućih problema koji su joj od velikih važnosti. Kako navodi Čepo, “pritom ne treba zaboraviti da u složenom političkom sustavu koji nastoji očuvati mir i kompromisno djelovanje velikog broja država koje tijekom povijesti nisu poznavale dugotrajna razdoblja mira kao što to čini Europska unija, svaka akcija ili odluka, koliko god tehničke ili stručne prirode bila, može imati različite političke reperkusije.” Započeta reforma nastoji se ostvariti u 3 faze. Prijedlog reforme prihvaćen je i odobren od strane Vijeća 2015.godine te se počeo provoditi u 2016.godini. Koje novitete i rezultate ona donosi objašnjeno je Godišnjim izvješćem koje Europska unija sastavlja svake godine te je na temelju statističkih podataka proveden njezin plan moguće efikasnosti. Stoga na reformu Općeg suda možemo gledati na dva načina. Prvi je taj da na reformu gledamo kao na instrument koji bi predstavljao dugoročno rješenje za izazove s kojima se Unija suočava, te kao instrument koji bi joj omogućio da izvrši svoje funkcije u roku i u skladu sa standardima kvalitete koje europski građani i poduzeća imaju pravo očekivati u Uniji koja se temelji na vladavini prava. Naposljetku, neizbježni troškovi, iako umjereni, a koje uzrokuje udvostručenje broja sudaca Općeg suda, trebalo bi staviti u odnos s prednostima koje reforma daje pojedincima. Bitno je osigurati promjenu u skladu sa standardima kvalitete koje europski građanima imaju pravo očekivati od Europske unije. S obzirom da je mogućnost provođenja reforme odobrena i u konačnici pokazala prve pozitivne rezultate nastoji se osigurati daljnji razvoj i ulaganje čiji će rezultati zasigurno pridonijeti načinu organiziranja i provedbe efikasnog sudstva Europske unije u budućnosti.