U radu smo analizirali koordinaciju diferenciranih upravnih organizacija, prvo teorijski, a zatim i praktično na primjeru Porezne uprave Republike Hrvatske. Kao što smo vidjeli koordinacija je posljedica diferencijacije, odnosno podjele ukupnog zadatka organizacije na zadatke i podzadatke, te integracije ili grupacije tako podijeljenih zadataka koji se onda koordinacijom usmjeravaju prema cilju organizacije. Kako su diferencijacija i integracija ključni za oblikovanje organizacijske strukture svake organizacije tako je koordinacija bitna i zaslužna za učinkovito djelovanje organizacije i postizanje cilja radi kojeg je organizacija stvorena. U provedbi javnih politika i programa upravo je nedostatak koordinacije uzrok njihovog neuspjeha. Samim time dodaje se još veća važnost koordinaciji organizacija u javnoj upravi jer ona više nije puki instrument provedbe političkih odluka već je postala vrlo važan aspekt svakodnevnog života ljudi, od pružanja usluga i davanja informacija do zaštite i brige za svoje građane. Po samoj svojoj ulozi Porezna uprava je jedna od, ako ne i najbitnija organizacija za funkcioniranje države, jer velika većina sredstava koja su potrebna za funkcioniranje države dolazi od prihoda koje prikuplja porezna uprava. Imajući to u vidu nepotrebno je naglašavati koliko je bitna usklađenost, a samim time i koordinacija, Porezne uprave unutar javne uprave, bilo da se radi o usklađenosti unutar same Porezne uprave, bilo unutar resornog ministarstva i Vlade. Dobra koordinacija u organizaciji je posebno važna u prostorno diferenciranim i u iznimno složenim organizacijama, što smo i vidjeli na primjeru Porezne uprave RH koja je podijeljena na 6 teritorijalnih područnih ureda i 1 nacionalni te 57 ispostava. Vidjeli smo da je takva organizacija Porezne uprave nastupila 2015. godine kada je drastično smanjen broj područnih ureda i ispostava. Što znači da Porezna uprava RH drži korak s modernim rješenjima u uspješnoj europskoj i svjetskoj praksi, ali i da je spremna ponuditi rješenja u novim situacijama. Iz navedenog u radu valja zaključiti da je koordinacija u PU provedena sistemski i prvenstveno se zasniva na hijerarhijskim odnosima unutarnjih ustrojstvenih jedinica temeljenim na zakonu i drugim propisima.