Povezana društva su pravno samostalna društva između kojih postoji određeni stupanj ovisnosti. Odnos ovisnosti se može temeljiti na ugovoru o vođenju posla ili drugim poduzetničkim ugovorima ili pak biti posljedica stvarnih statusnopravnih odnosa između društva ili osoba. Porez na dobit je instrument koji upotpunjuje porez na dohodak te sprječava izbjegavanje porezne obveze, njime se osigurava oporezivanje dijela neraspodijeljene dobiti koja pripada dioničarima a može se koristiti i kao sredstvo državne intervencije. Izbjegavanje plaćanja poreza je pojava s kojom se susrećemo od pojave države i financiranja njezinih izdataka prikupljanjem poreza. Ukoliko se dogodi da država ne ubire od oporezivanja onoliko prihoda koliko je bilo planirano, problem može riješiti na način da smanji planirane rashode te djelomično ili potpuno odustane od financiranja neke javne potrebe ili da poveća porezno opterećenje tako da to povećanje osigura prikupljanje planiranih prihoda. Većina trgovačkih društava, a pogotovo onih koji djeluju u dvije ili više država, imaju aktivno porezno planiranje koje se može smatrati zakonitim izbjegavanjem poreznih obveza. Takvo planiranje dovodi do erozije porezne osnovice i alokacije profita s obzirom da države premještaju upravu ili sjedište ili obavjalju djelatnost u državama s niskim poreznim stopama ili u državama bez poreznog opterećenja. Povezane osobe mogu stupati u međusobne dužničko-vjerovničke odnose i u tim odnosima sami utvrđivati cijene koje ne odgovaraju cijenama na slobodnom tržištu; taj problem je poznat kao transferna cijena. Za realizaciju transfere cijene potrebno je postojanje povezanih subjekta koji stupaju u različite poslovne odnose, što za posljedicu ima isplate naknade među njima. Trgovačko društvo može biti financirano zajmovnim ili vlasničkim kapitalom. U slučaju da je društvo većinom financirano zajmovnim u odnosu na vlasnički kapital, smatra se da je potkapitalizirano. Potkapitalizacija predstavlja problem s poreznog aspekta zato što kamata koju društvo plaća na zajam je porezno priznati trošak, a dividenda je podložna oporezivanju prilikom isplate nerezidentnom dioničaru. U svrhu ograničavanja potkapitalizacije države često koriste pravilo u kojem se želi odrediti najveći iznos duga na koji je dozvoljen odbitak kamate. Radi izbjegavanja pravila o potkapitalizaciji, društva se znaju koristiti zajmom pokrivanja leđa, a radi se o metodi pozajmljivanja bez ulaženja u stvarni dužničko-vjerovnički odnos, iako formalno takav odnos postoji, pozajmljivanje se vrši preko posrednika. Povezane osobe mogu, naime, ugovarati međusobne odnose ne obazirući se na tržišne cijene, pa tako društvo može u zajmovnom odnosu s drugim društvom odrediti i kamatu s ciljem izbjegavanja plaćanja poreza. Stoga je kamata zbog svoje specifičnosti posebno regulirana Zakonom o porezu na dobit između povezanih društava. Između povezanih osoba u RH je ova problematika zakonski regulirana na način da je obračunata kamata dozvoljena najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma, dok zajmovi između društva i dioničara u slučaju premašaja omjera 4:1 zajmovnog kapitala u odnosu na vlasnički kapital smatrat će se kao znak potkapitaliziranja, a za posljedicu ima nepriznavanje dijela kamate koji premašuje navedeni omjer.