Tema ovog rada je dosta složena, tiče se reforme upravnog sudovanja. Tema je posljednjih godina dosta aktualna te je bila predmetom brojnih znanstvenih radova. Iz mase tih radova sam nastojala proučiti one za koje sam smatrala da bi mi mogli pomoći u razumijevanju ove tematike. Kako bih se bolje upoznala s navedenom problematikom, bila sam i na razgovoru s predsjednikom Visokog upravnog suda, gospodinom Antom Galićem. Važnost upravnog spora je jasna, to je najznačajniji oblik sudskog nadzora zakonitosti upravnog akta. O načinu ustroja tog pravnog instituta ovisi učinkovitost sudskog nadzora nad djelatnošću uprave. Cjelokupan institut je u potpunosti reformiran stupanjem na snagu Zakona o upravnim sporovima 1. siječnja 2012. godine kao rezultat podnošenja zahtjeva Republike Hrvatske za stjecanjem punopravnog članstva u Europskoj uniji. Rad je podijeljen na uvodna razmatranja, središnji dio u kojem je analizirana tema te zaključak u kojem je ukratko sumiran cilj ovog diplomskog rada. U središnjem dijelu je tema razrađena po poglavljima u kojima je analiziran kratak povijesni pregled upravnog sudovanja u Republici Hrvatskoj, potreba reforme Zakona o upravnim sporovima uslijed podnošenja zahtjeva Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji. Zatim slijedi kratak osvrt na reformirani Zakon o općem upravnom postupku zbog bitne povezanosti sa Zakonom o upravnim sporovima. Potom su analizirane bitne novine koje je uveo novi Zakon o upravnim sporovima, uključujući i njegove dvije Novele, uz ukazivanje na pozitivne i negativne osobine određenih instituta, te problematiku koja i dalje postoji.