Bitcoin je novonastala kriptovaluta kojoj je cilj uvelike promijeniti funkcioniranje platnog prometa u svijetu, a prvenstveno na internetu. Nastao je nakon objave rada na internetu pod nazivom ‘’Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System“ autora Satoshija Nakamota 2008. godine. Rad možemo podijeliti na 3 dijela: bitcoin kao novac, bitcoin kao stvar i bitcoin kao vrijednosni papir. Problem podvrgavanja bitcoina pod pravni režim novca je dvojak. Problem nastaje kod same građanskopravne definicije novca u teoriji, a drugi problem se javlja prilikom analiziranja prisilnopravnih propisa. Bitcoin može biti stvar u smislu Zakona o vlasništvu koji u čl. 2. st. 6. nudi opciju da i entiteti izjednačeni sa stvari koji nemaju tjelesnu narav budu objekt građanskog prava. Bitcoin je u tom smislu pokretnina, a po naravi je zamjenljiva, nepotrošna, djeljiva stvar. Bitcoin se može steći originarno (rudarenjem) ili derivativno (pravnim poslom). Prema postojećem zakonodavstvu nemoguće je podvesti bitcoin pod pojam vrijednosnog papira jer bitcoin nema izdavača u smislu izdavača kod vrijednosnih papira. Bitcoin još uvijek nije detaljnije reguliran u svijetu pa smo sve pravne situacije u kojima je on centralni element prisiljeni podvoditi pod postojeće pravne propise. Treba imati na umu da je Hrvatska članica EU-a pa tako sva pravila donesena na razini EU-a vrijede i u Hrvatskoj, a postoje indicije da će se EU upustiti u reguliranje bitcoina.