Obnova upravnog spora izvanredan je pravni lijek te kao što i sam naziv govori, usko je vezana uz pojam ''upravnog spora''. U ovom radu objasnit ću što je to upravni spor i kada dolazi do upravnog spora. Osvrnut ću se na karakteristike upravnog spora, objasniti posebnost postupka, navesti iznimke od vođenja spora, objasniti nadležnost i sastav sudova koji odlučuju o istom. Opisati tijek upravnog spora, koji se u formi kakvu danas poznajemo, vodi kao spor pune jurisdikcije. Uvid u upravni spor i njegove zakonitosti omogućit će lakše razumijevanje same obnove upravnog spora. Obnova upravnog spora kao izvanredan pravni lijek, pojavljuje se već 1977. godine. Navesti ću promjene zakonske regulative vezane za obnovu upravnog spora, od njezinih zametaka koji potječu iz SFRJ gdje se obnova definirala kao ''ponavljanje postupka'' Zakonom o upravnim sporovima 4/1977, do današnjeg oblika obnove upravnog spora. Kako i naziv rada govori, cilj je pružiti uvid u postupak obnove upravnog spora. Pritom odgovoriti na pitanja tko i kada može zatražiti obnovu upravnog spora i koji su to razlozi kada se ista može zatražiti. Detaljno opisati svih sedam razloga radi kojih se obnova može zatražiti te ukazati na specifičnosti pojedinog razloga. Opisat ću sam tijek postupka obnove upravnog spora, navesti probleme koji se pojavljuju tijekom postupka obnove te priložiti sažetke presuda upravnih sudova, radi lakšeg razumijevanja sudovanja upravnih sudova. Ukazati na nepravilnosti koje dijelom proizlaze iz nomotehnike samog Zakona o upravnim sporovima, a dijelom iz prakse upravnih sudova. Pomoću podataka dobivenih od Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, odgovorit ću na pitanje koliko često se obnova upravnog spora tražila u proteklih šest godina, odnosno koliko zahtjeva upravni sudovi zaprimaju na godišnjoj razini te koliko se zahtjeva riješi pozitivno, a koliko odbaci. Odgovoriti na gore navedena pitanja i objasniti kako obnova upravnog spora, kao izvanredan pravni lijek funkcionira u praksi, ciljevi su ovoga rada.