Jedna od najaktualnijh tema kaznenog zakonodavstva jest uređenje instituta (proširenog) oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom. Iako je glavna je tema autora osvrt na navedeni institut, smatramo da je nužno iznijeti i pregled nastanka istoga. Autori će najprije prikazati razvoj instituta u okviru Ujedinjenih naroda, zatim Vijeća Europe s posebnim osvrtom na Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i pripadajuću praksu praksu Europskog suda za ljudska prava u odgovarajućim poglavljima te u okviru Europske Unije. Nakon toga, a pod utjecajem prethodno navedenog, bit će prikazan razvoj predmetnog instituta kroz izmjene i dopune odgovarajućih pravnih propisa u Republici Hrvatskoj koji su ga uređivali. Kako bismo što vjernije ukazali na ambivalentnost uređenja instituta u drugim državama, uslijedit će prikazi zakonodavnih rješenja zemalja kontinentalnog i anglosaksonskog pravnog sustava. Savezna Republika Njemačka jedna je od najrazvijenijih država svijeta, a zasigurno i najutjecajnija država europskog kontinenta. Zbog toga će se autori poslužiti njemačkim modelom kako bismo prikazali uređenost instituta u još jednoj zemlji kontinentalnog pravnog sustava. Posljedično navedenom, logično je da su manje zemlje Europe uvelike preuzimale različita rješenja Njemačke države iz brojnih područja pa tako i iz područja prava. Stoga smatramo da je pregled uređenja instituta u njemačkom kaznenom zakonodavstvu, točnije materijalnom pravu, osobito zanimljiv u usporedbi sa hrvatskim rješenjima instituta. Autori smatraju potrebnim i prikaz instituta u okviru anglosaksonskog pravnog sustava, odnosno Ujedinjenog kraljevstva, jer je za potonje karakteristično tzv. građansko oduzimanje imovinske koristi koje je uređeno u okviru građanskog prava.