U radu se razmatra institut proboja pravne osobnosti, njegov začetak i razvoj u američkoj sudskoj praksi, posebice pretpostavke odgovornosti društva majke za obveze društva kćeri te uređenje i primjena instituta u hrvatskom pravu i praksi. Proboj pravne osobnosti je u hrvatsko zakonodavstvo uveden Zakonom o trgovačkim društvima iz 1993. godine. Riječ je o iznimci od osnovnog načela prava društava o neodgovornosti članova društva kapitala za njegove obveze. U slučaju da članovi zloupotrebljavaju okolnost da ne odgovaraju za obveze društva, zanemaruje se odvojenost pravnih subjekata te se omogućuje vjerovnicima da svoje tražbine namire iz imovine članova. Zakonom o trgovačkim društvima precizno su definirani tipični slučajevi kada se smatra da je ispunjena pretpostavka odgovornosti članova za obveze društva, no sudska praksa vezana za proboj pravne osobnosti nije razvijena. Analizom objavljenih sudskih odluka utvrđeni su i opisani slučajevi u kojima najčešće dolazi do odgovornosti članova za obveze društva, a to su: potkapitalizacija, vladajući položaj člana u društvu, miješanje imovine člana i društva te miješanje sfera društva i člana. Obrađuje se pitanje pravne naravi odgovornosti članova te prigovori koje mogu istaknuti protiv zahtjeva vjerovnika. Rad sadrži i pregled odredbi Općeg poreznog zakona o odgovornosti članova za porezne obveze društva.