Mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u vidu nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi doživjela je promjene u novijem obiteljskom zakonodavstvu RH te je uz promjenu naziva same mjere prepoznata i potreba njene podjele na mjeru stručne pomoći i potpore i mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi, a vezano uz utvrđeni intenzitet rizičnih čimbenika u obitelji, odnosno procjenu stupnja ugroženosti razvoja djeteta. Prilikom izricanja mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, zakonodavac je predvidio i obveznu upotrebu lista za procjenu razvojnih rizika ili lista za procjenu sigurnosti djeteta, kao suvremenih instrumenata u socijalnom radu kojima se nastoji olakšati proces procijenjivanja, ali ga učiniti i što točnijim, objektivnijim i transparentnijim. Liste za procjenu razvojnih rizika nezaobilazan su dio postupka prije izricanja mjere stručne pomoći, a sastoje se iz nabrojanih rizičnih čimbenika, koje su znanstveni i stručni radnici prepoznali kao ugrožavajuće za pravilan rast i razvoj djeteta. Svakom rizičnom čimbeniku pridruženi su stupnjevi rizika, a ukupni stupanj procijenjene rizičnosti trebao bi utjecati na odluku stručnih radnika koje će mjere poduzeti radi zaštite dobrobiti i interesa djeteta. Ovim istraživanjem nastojao se utvrditi intenzitet ili stupanj rizičnih čimbenika na strani mjere stručne pomoći i potpore kao blaže mjere i mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi kao oštrije mjere te razlike u sociodemografskim obilježjima obitelji kojima su izrečene navedene mjere. Rezultati istraživanja pokazuju da postoji veći stupanj rizičnih čimbenika kod onih obitelji kojima je izrečena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi, što je posebno vidljivo kod obilježja roditelja i obiteljskih čimbenika. Podaci o sociodemografskim obilježjima pokazuju lošiji socioekonomski status, veću nezaposlenost i niži stupanj obrazovanja roditelja, posebice majki, kod obitelji s izrečenom intenzivnom mjerom. Također je i utvrđena veća odsutnost roditeljskih snaga ili zaštitnih čimbenika na strani roditelja s izrečenom intenzivnom mjerom. Tako dobiveni rezultati potvrđuju pretpostavke o većem stupnju procijenjene rizičnosti obitelji kojima je izrečena intenzivna (oštrija) mjera te time ukazuju na svrhovitost korištenja lista za procjenu razvojnih rizika