prikaz prve stranice dokumenta Koceptualizacija samoozljeđivanja mladih
Rad nije dostupan
završni rad
Koceptualizacija samoozljeđivanja mladih
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2018. urn:nbn:hr:199:697992
Horvat, Kristina
Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
Teorija i metode socijalnog rada
Socijalni rad i problemi mladih

Institucijski repozitorij: Repozitorij Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Horvat, K. (2018). Koceptualizacija samoozljeđivanja mladih (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:697992

Horvat, Kristina. "Koceptualizacija samoozljeđivanja mladih." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:697992

Horvat, Kristina. "Koceptualizacija samoozljeđivanja mladih." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:697992

Horvat, K. (2018). 'Koceptualizacija samoozljeđivanja mladih', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, citirano: 09.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:697992

Horvat K. Koceptualizacija samoozljeđivanja mladih [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet; 2018 [pristupljeno 09.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:697992

K. Horvat, "Koceptualizacija samoozljeđivanja mladih", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:697992

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:199:697992
Podaci o radu
NaslovKoceptualizacija samoozljeđivanja mladih
Naslov (engleski)Conceptualization of youth self – harm
AutorKristina Horvat
MentorLinda Rajhvajn Bulat (mentor)
Član povjerenstvaLinda Rajhvajn Bulat (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaOlja Družić Ljubotina (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMarijana Kletečki Radović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Pravni fakultet
(Teorija i metode socijalnog rada)
(Socijalni rad i problemi mladih)
Zagreb
Datum i država obrane2018-09-06, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Socijalne djelatnosti
Posebna područja socijalnog rada
Sažetak
Samoozljeđivanje je pojava koja posljednjih desetljeća drastično raste, čime se povećava potreba za proučavanjem navedene teme (Muehlenkamp i sur., 2009., prema Klonsky i sur., 2011.). Shodno tome, ovaj rad osvrće se na glavna obilježja samoozljeđivanja mladih, kao što su metode, rizični faktori, razlozi samoozljeđivanja i slično. Naime, samoozljeđivanje uključuje učestalo, namjerno nanošenje ozljeda samome sebi bez suicidalnih namjera ili samonagrađivanje na socijalno neprihvatljiv način. Metode nanošenja tih ozljeda različite su, a kreću se od rezanja, griženja kože, paljenja kože, čupanja kose, pa sve do udaranja i samoamputacije. Razlozi zbog kojih osobe koriste metode samoozljeđivanja najčešće su regulacija emocija, komunikacija, kontrola i kazna, olakšanje od negativnih misli i emocionalne boli, ali i mnogi drugi. Rizični faktori, koji mogu pretpostaviti mogućnost pojave samoozljeđivanja, najčešće se nalaze unutar obitelji, a predstavljaju zanemarivanje, zlostavljanje, incest u obitelji, nasilje i slično, ali ulogu imaju i individualne karakteristike osoba koje se samoozljeđuju. Također je važno razlikovati suicid i samoozljeđivanje zbog njihovih različitih karakteristika. Tretman osoba koje se samoozljeđuju odvija se pomoću terapijskih pravaca gdje veliku ulogu mogu imati socijalni radnici.
Sažetak (engleski)
Self – harm is the phenomen on whose rates have drastically grown in recent decades, which increases the need for further study of the subject (Muehlenkamp i sur., 2009., prema Klonsky i sur., 2011.). Consequently, this paper focuses on the main features of youth self – harm such as methods, risk factors, self-harm reasons, etc. Namely, self-harm is described as intentional destruction of one’s body tissue without suicidal intent or self – aggression in a socially unacceptable manner. The methods of causing the injuries are different, ranging from cutting, skin biting, skin burns, hair bundles, to hitting and self – amputation. Reasons for using self – harm methods are usually the regulation of emotions, communication, control and punishment, relief from negative thoughts and emotional pain, as well as many others. Risk factors, that may suggest the possibility of self – harm are most commonly found within the family, and they include neglect, abuse, incest in the family, violence, etc. Also individual characteristic of the person who self – harm play a big role. It is also important to distinguish suicide and self – harm due to their different characteristics. The treatment of persons who self – harm occurs through therapeutic directions where social workers can play a major role.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:199:697992
Studijski programNaziv: Socijalni rad
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) socijalnog rada (univ. bacc. act. soc.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaZatvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-09-06 09:25:55