U Republici Hrvatskoj pravne osobe odgovaraju za prekršaje i kaznena djela iz čega proizlaze njihova prekršajna i kaznena odgovornost koje svoj temelj pronalaze u Prekršajnom zakonu i Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. Odgovornost pravnih osoba za kaznena djela uvedena je u Hrvatskoj Zakonom o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela koji je donesen 2003., a stupio na snagu 2004. Njegovim donošenjem napravljen je veliki iskorak u hrvatskom zakonodavstvu jer je napušteno dotada prevladavajuće mišljenje, koje je vladalo i u većini europskih pravnih sustava do prije nekoliko desetaka godina, kako pravne osobe ne mogu kazneno odgovarati, već je to pridržano samo za fizičke osobe koje posjeduju vlastitu volju. Zanimljiva je činjenica da je u Hrvatskoj odgovornost pravnih osoba bila regulirana, odnosno da su pravne osobe ipak odgovarale, ali samo za blaže povrede - prekršaje i privredne prijestupe, a potonji su kao kategorija kažnjivih djela ukinuti stupanjem na snagu Zakona o prekršajima 2002. godine. S obzirom na to da je većina europskih pravnih sustava prihvatila kaznenu odgovornost pravnih osoba , potrebno je analizirati s kojim se problemima susreće sudska praksa, posebice ona nacionalnih sudova država potpisnica Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i država članica Europske unije, koje su obvezane da usvoje određene norme u pitanjima regulacije pravnih osoba, a koja se odnose na prava iz Konvencije i procesne garancije pravne osobe kao okrivljenika u kaznenom postupku. Važno je spomenuti dokumente Konvenciju za zaštitu financijskih interesa Europskih zajednica i njezin ,,Drugi protokol“ , koji obvezuje države članice da u svojim zakonodavstvima propišu odgovornost pravnih osoba za kaznena djela prijevare, korupcije i pranja novca, Corpus Juris i Zelenu knjigu , koji su postali najzaslužniji za uvođenje kaznene odgovornosti pravnih osoba u većini zemalja na europskom teritoriju. Za Republiku Hrvatsku, osim spomenutih konvencija, dokument kojim se ona obvezala uvesti kaznenu odgovornost bio je i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji u sebi sadržava odredbe o suradnji u suzbijanju kaznenih djela , posebice gospodarskog kriminaliteta, što se svakako odnosi i na suzbijanje takve vrste kriminaliteta počinjenih od strane pravnih osoba. Ako pratimo izvješća Državnog zavoda za statistiku, počevši od 2005. do danas, možemo uočiti kako su kaznena djela prijevare u gospodarstvu najzastupljenija kaznena djela zbog kojih se progone pravne osobe, dok su najčešće područje počinjenja prekršaja gospodarski prekršaji.