Upravljanje ljudskim potencijalima, a u sklopu toga i razvoj ljudskih potencijala je kao tema prisutna već jako dugo u različitim teoretskim pristupima i modelima vezanih za tu problematiku, te se kroz povijest sam pristup upravljanju ljudskim potencijalima, te njihovom razvoju mijenjao i dorađivao. Upravljanje ljudskim potencijalima kompleksna je i dinamična aktivnost o kojoj treba svakodnevno razmišljati i nadograđivati i unapređivati ju. Upravljanje ljudskim potencijalima u javnoj upravi je niz aktivnih i dinamičnih aktivnosti temeljem kojih se uređuju odnosi zaposlenih u upravnim organizacijama. Upravljanje ljudskim potencijalima u javnoj upravi je specifično budući da javni službenici obavljaju javnu djelatnost u korist građana, što ne znači da u javnoj upravi ne treba ekonomski postupati. Uvriježeno je mišljenje da će se u budućnosti javni službenici smatrati vrijednim ljudskim potencijalom bez obzira na ekonomičnost poslova koji obavljaju. Da bi pristup navedenoj problematici bio što kvalitetniji i svrsishodniji prišlo se izradi Strategija upravljanja ljudskim potencijalima na državnoj razini kroz petogodišnja razdoblja. Da bi se prišlo izradi spomenutih strategija bilo je nužno izraditi kvalitetne analize kako bi se na osnovu njih mogli planirati ciljevi koji se moraju ostvariti , te radnje kojima će se postavljeni ciljevi i ostvariti. Temeljem gore spomenutih ciljeva došlo se do zaključka da je temelj što kvalitetnijeg upravljanja ljudskim potencijalima u javnoj upravi provedba stručnog osposobljavanja i usavršavanja državnih službenika. Ona mora biti svrsishodna, a što je još važnije kontinuirana i ciljana tj. prilagođena državnim službenicima prema njihovim stručnim potrebama i nadasve sukladna sa propisanim načinima provođenja stručnog osposobljavanja i usavršavanja državnih službenika. Utvrđeno je da provedba primjenjivih metoda edukacije donosi znatna poboljšanja u radu državnih službenika, a ujedno i povećava njihovu motiviranost za rad jer su nakon provedenih edukacija počeli spoznavati da im je rad kvalitetniji, te da isti učinak postižu u kraćem vremenu, a što je još važnije učinci rada su prepoznati od strane njihovih nadređenih službenika, a u konačnici to se odražava i na opće zadovoljstvo građana. Prema prihvaćenoj strategiji razvoja javne uprave u razdoblju od 2015. Do 2020. godine postoje 4 osnovna načina stručnog usavršavanja i osposobljavanja državnih službenika: - standardiziranog sustava stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenika u javnoj upravi - uspostavljanje sustava razvoja karijere za zaposlene u javnoj službi - utvrđivanje sustava ocjenjivanja na temelju mjerivih kriterija radne učinkovitosti - uspostavljanje sustava napredovanja utemeljenog na merit načelu U Republici Hrvatskoj uspostavljanje je kao središnja organizacija za koordinaciju usavršavanja, kao i za samo stručno osposobljavanje i usavršavanje osnovana Državna škola za javnu upravu, koja preko organiziranih kontinuiranih edukacija daje mogućnost permanentnog i kvalitetnog usavršavanja i osposobljavanja državnih službenika iz svih područja javne uprave. Prije same izrade programa usavršavanja škola pristupa procjeni potreba za osposobljavanjem i usavršavanjem u javnoj upravi, te surađuje sa javnopravnim tijelima i stručnjacima iz tog području cilju pružanja što kvalitetnijih usluga na području stručnog osposobljavanja i usavršavanja, kao i provedbe istraživanja iz područja jačanja administrativnih kapaciteta u javnoj upravi. O svom radu škola Vladi Republike Hrvatske podnosi godišnje izvješće u kojem uz podatke o provedenim aktivnostima u proteklom razdoblju daje i smjernice razvoja za slijedeću godinu.