Teorija igara pomaže analizirati situacije sukoba interesa između sudionika tako što uzima u obzir sve moguće akcije i ishode svakog pojedinog igrača, a pod pretpostavkom da je riječ o racionalnim pojedincima koji imaju tendenciju maksimizirati vlastitu korisnost. Različito od pretpostavke teorije ljudskog kapitala da tržište savršeno funkcionira i da su svi sudionici potpuno informirani, u radu se polazi od toga da na konkurentnom tržištu informacije nisu jednako dostupne svim sudionicima, asimetrične su te potencijalno smanjuju efikasnost tržišta. U radu je dan osvrt na primjere portala koji smanjuju asimetriju informacija između radnika i potencijalnih poslodavaca u Hrvatskoj. Posebna pozornost se pridaje manifestacijama asimetrije informacija. Dva značajna problema koja potencijalno dovode do toga da s tržišta nestaju visokokvalitetni proizvodi i usluge su nepovoljan izbor i moralni hazard. Autor na nematematički način analizira pojam nepovoljnog izbora na primjeru Akerlofovog modela tržišta „limuna“. Na tržištu rada moralni hazard se često javlja u odnosu principala i agenta zbog odvojene funkcije vlasništva i upravljanja poduzećem. Glavne metode smanjivanja asimetrije informacija su signaliziranje i provjeravanje. Najveći doprinos rješavanju problema asimetrije informacija su dali ekonomisti Michael Spence i Joseph Stiglitz čije se osnovne ideje vezane uz signaliziranje i provjeravanje iznose dalje u radu. Zatvorenikova dilema opisuje se na praktičnom primjeru pregovaranja o visini plaće.