Profesionalizam čini jedan od osnovnih elemenata službeničkog sustava, a uključuje proces ustaljivanja zadaća i položaja njihovih nositelja te specifično obrazovanje osoba koje će obavljati te zadaće. Zbog dinamike suvremenog odnosa politike i uprave, ali i politike i društva, u politici se kao odraz promijenjenog sustava upravljanja javljaju politički savjetnici. Na taj način se povećava rizik za neutralnost uprave, ali i demokratsko upravljanje, a ključna posljedica imenovanja političkih savjetnika odnosi se na politizaciju državne uprave, koja nikako ne predstavlja element za jačanje profesionalizma. Uz političke savjetnike, kao druga prepreka profesionalizmu navodi se nepotizam. Nepotizam se odnosi na praksu pogodovanja utjecajem u korist srodnika ili bliskih prijatelja. Afirmaciji profesionalizma pridonosi upravno obrazovanje, kao i usavršavanje državnih službenika. Primjer visoko razvijene profesionalne uprave je Francuska, koja spada u kontinentalne zapadnoeuropske države. Upravni službenici ostvaruju karijeru tijekom koje su se kontinuirano penju po hijerarhijskoj ljestvici, kako u pogledu plaće, tako i u pogledu prijelaza na više radno mjesto. Od službenika se očekuje da rade svoj posao profesionalno i zakonito. Francuski vodeći političari i državnici shvaćaju da je javna uprava poseban posao, profesija i "zanat", za koji treba stvoriti posebno učilište i poseban način izobrazbe, te da na njega valja privući putem natječaja najbolje kadrove nacije. U tu svrhu osnovana je ENA, primjedbena ustanova, koja na jednak način pruža prethodnu izobrazbu "učenicima koji su već stekli visoku spremu, navlastito u institutima", kao i službenicima koji su iskustvo stekli "na upravnim funkcijama koje su obavljali". Istočnoeuropske države navedene u radu su Slovenija i Hrvatska. To su države koje su naknadno postale članice europske unije, u kojima nedostaje profesionalizma. Svjesna tog problema Europska je unija (EU) postavila niz standarda za utemeljenje modernih službeničkih sustava istočnoeuropskih država. Među temeljnima su oni koji se odnose na ugrađivanje merít-načela u odredbe službeničkih zakona i depolitizaciju upravnih sustava. Za razliku od zapadnoeuropskih državama u kojima su programi za poboljšanje odabira i razvoja vodećih službenika činili sastavni dio reformi javne uprave posljednjih dvadesetak godina, zemlje istočne Europe nisu razvijale menadžerski potencijal vodećeg osoblja. Zbog prevelike politiziranosti vrha upravne piramide primjetan je zamjetan nedostatak upravne i menadžerske struke te nepoznavanje novih metoda upravljanja ljudskim potencijalima. Zbog toga se u većini tih zemalja javlja potreba za kontinuiranim radom na poboljšanju kvalitete javnih menadžera kroz sustav zapošljavanja, usavršavanje i razvoj karijere. Glavna prepreka takvom razvoju je nejasno razgraničenje političkih od profesionalnih vodećih položaja te nedefinirane obveze, odgovornosti i prava vodećeg osoblja u službeničkom zakonodavstvu.