U radu su poredbeno opservirani instituti lišenja/vraćanja poslovne sposobnosti (izvršena je komparacija ObZ/14/15 spram ObZ/03). Ponajviše su akcentirana pitanja aktivne legitimacije za pokretanje postupaka radi lišenja/vraćanja poslovne sposobnosti, pravnog zastupanja osoba u istima, donesene sudske odluke i podneseni pravni lijekovi. Provedena su empirijska istraživanja sudske prakse glede izvanparničnih postupaka radi lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti, prije i poslije promjene obiteljskopravnog zakonodavstva pred nacionalnim sudom, postupaka radi donošenja odluka o zdravlju štićenika te o nadomještanju pristanka roditelja (štićenika) za posvojenje djeteta. Istražena je relevantna praksa Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu (presude) glede različitih postupaka u kojima su sudjelovale osobe bez poslovne sposobnosti, u cilju utvrđivanja (ne)usklađenosti hrvatskog zakonodavstva te sudskih i upravnih praksa s odredbama Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te europskim standardima i stečevinama. Sadržani su prikazi paradigmatskih stranih zakonodavstva Njemačke i Francuske glede instituta skrbništva i zaštite odraslih osoba s invaliditetom te su njihova legislativna određenja komparativno dovođena u vezu tuzemnima. Zaključci rada iznjedruju (i) je li propisivanjem anticipiranih naredaba učinjen iskorak i napredak u jamčenju osobne autonomije i prava osoba na slobodno i suvereno odlučivanje za slučaj njihove nesposobnosti pro futuro te je li izgledno proširivati njihove zakonodavne okvire i dosege na imovinska i ina predvidljiva pitanja. Postignutim rezultatima specijalističkog istraživanja dobivena su usustavljena praktična (sa)znanja i spoznaje o procesnom položaju ciljne (ranjive) istraživačke skupine osoba lišenih poslovne sposobnosti.